Kontakt
Ako internet u dnevnom boravku radi besprijekorno, a u spavaćoj sobi stranice se učitavaju sporo i videopozivi zapinju, krivac je gotovo uvijek kućna bežična mreža, a ne priključak. Prije nego što kupite novi uređaj, odvojite pola sata za mjerenje: pokazat će vam je li dovoljno premjestiti usmjerivač ili mreži zaista treba još jedna pristupna točka.
Prvo provjerite što stiže do usmjerivača
Spojite računalo mrežnim kabelom izravno na usmjerivač (ruter) i izmjerite brzinu. Ako je i tako niska, problem nije u stanu, nego u priključku, i rješava se s operaterom. Za to služi HAKOM-ova aplikacija HAKOMetar za računala: njezini su rezultati dokaz u postupku prigovora na kvalitetu usluge. Prema pravilima HAKOM-a, minimalna brzina u nepokretnoj mreži mora iznositi najmanje 70 posto maksimalne ugovorene ili koliko je maksimalna brzina prvoga nižeg paketa, ovisno o tome što je za vas povoljnije. Ako je operater ne isporučuje, mora vam ponuditi raskid ugovora bez naknade za prijevremeni raskid, a uz vaš pristanak i prelazak na prikladniji paket ili nižu mjesečnu naknadu.
Ako je brzina preko kabela uredna, a pada tek na Wi-Fiju u određenoj sobi, rješenje tražite u vlastitom stanu.
Kako izmjeriti signal po sobama
Za mjerenje je dovoljan mobitel. Brzinu možete provjeriti bilo kojim testom brzine, primjerice HAKOM-ovom aplikacijom HAKOMetar Plus, koja mjeri i preko Wi-Fija (rezultati su tada samo informativni). Jačinu signala na Androidu pokazuje bilo koja besplatna aplikacija za analizu Wi-Fi mreže.
- Stanite metar-dva od usmjerivača i zabilježite brzinu i jačinu signala. To je vaša polazna vrijednost.
- Ponovite mjerenje u svakoj sobi, i to na mjestu na kojem vam mreža stvarno treba: uz krevet, radni stol ili televizor.
- Ako usmjerivač emitira dvije mreže različitih imena, mjerite odvojeno na 2,4 i na 5 GHz.
- Rezultate upišite na skicu stana. Obično se brzo vidi da signal ne slabi postupno, nego naglo padne iza jednog određenog zida.
Jačina signala izražava se u negativnim brojevima, u dBm: što je broj bliži nuli, signal je jači. Okvirno, oko −50 dBm odličan je signal, do −67 dBm dovoljan je i za videopozive, a ispod −70 dBm veza postaje nepouzdana. To nisu stroge granice, ali dobro pokazuju gdje počinje problem.
Zašto debeli zidovi guše signal
Wi-Fi je radiosignal, a najviše ga slabe gusti i teški materijali. Pregradni zidovi od gips-ploča i drvena vrata gotovo mu ne smetaju, ali debeli nosivi zid od kamena ili pune opeke, kakav imaju mnoge starije riječke zgrade, može progutati veći dio signala. U novijim zgradama problem su armiranobetonski zidovi i stropovi, jer čelična armatura u betonu signal dodatno odbija i prigušuje.
Osim zidova, smetaju metal i voda: ormari s ogledalima, hladnjak, radijatori, akvarij. Usmjerivač zatvoren u metalni ormarić ili gurnut iza televizora gubi domet i prije prvog zida. Smetnje stvaraju i mikrovalna pećnica, bežični zvučnici i Bluetooth uređaji, ponajprije u pojasu od 2,4 GHz.
2,4 ili 5 GHz: domet ili brzina
Većina usmjerivača emitira u dva frekvencijska pojasa. Pojas od 2,4 GHz dalje dopire i bolje prolazi kroz zidove, ali je sporiji i često zagušen, jer ga dijelite sa susjednim mrežama i mnogim uređajima. Pojas od 5 GHz znatno je brži, ali ima kraći domet i osjetljiviji je na prepreke. Noviji uređaji s Wi-Fijem 6E i 7 koriste i pojas od 6 GHz, još brži i još kraćeg dometa.
Ako je u udaljenoj sobi 5 GHz neupotrebljiv, a 2,4 GHz drži vezu, za pregledavanje weba i glazbu to može biti dovoljno, ali za videopozive i 4K video obično nije. U zgradama s mnogo susjednih mreža pomaže i ručno postavljanje kanala na 2,4 GHz na 1, 6 ili 11, koji se međusobno ne preklapaju. Analizator mreže pokazat će vam koji je od njih najmanje zauzet.
Kada je dovoljno premjestiti usmjerivač
Usmjerivač obično stoji ondje gdje u stan ulazi kabel, a to je često hodnik, ulazni zid ili kut stana. Signal se širi na sve strane, pa usmjerivač na rubu stana dobar dio signala šalje na stubište ili susjedima. Pokušajte ga postaviti:
- što bliže središtu stana i prostorijama u kojima najviše koristite internet;
- povišeno, na policu ili ormar, a ne na pod ili iza namještaja;
- na otvoreno, izvan metalnih ormarića i podalje od mikrovalne pećnice.
Ako priključni kabel ne doseže dalje, pitajte operatera može li se priključak produljiti. Ako uz utičnicu stoji zaseban modem ili optički terminal, usmjerivač s njim možete povezati duljim mrežnim (Ethernet) kabelom: takav kabel može biti dug do 100 metara bez gubitka brzine, a uz rub poda ili u kanalici gotovo se i ne vidi. Nakon svakog premještanja ponovite mjerenje u problematičnoj sobi.
Pojačivač, mesh ili powerline
Kad premještanje ne pomogne, stanu treba još jedna pristupna točka. Tri su uobičajena rješenja i svako odgovara drukčijoj situaciji.
Pojačivač (repetitor) hvata signal usmjerivača i ponovno ga emitira. Najjeftiniji je, ali mora stajati otprilike na pola puta između usmjerivača i sobe bez signala, na mjestu gdje signal još dobro hvata. U samoj „mrtvoj” sobi nema što pojačati. Mnogi modeli istim radijom primaju i odašilju, pa je brzina iza pojačivača manja nego uz sam usmjerivač, a jednostavniji pojačivači stvaraju zasebnu mrežu na koju se uređaji ne prebacuju sami. To je rješenje za jednu sobu, ne za cijeli stan.
Mesh sustav čine dvije ili više jedinica koje zajedno tvore jednu mrežu s istim imenom i lozinkom, a uređaji se dok hodate po stanu sami prebacuju na najbližu jedinicu. Skuplji je, ali ima smisla u većim stanovima, kućama na više etaža i ondje gdje signal mora proći kroz nekoliko zidova. I mesh jedinice moraju međusobno imati dobar signal; ako ih možete povezati mrežnim kabelom, dobit ćete najbolji rezultat.
Powerline adapteri prenose internet kroz kućne električne instalacije. Jedan uključite u utičnicu uz usmjerivač i spojite ga kabelom, a drugi u utičnicu u udaljenoj sobi, gdje stvara Wi-Fi ili daje priključak za kabel. Dobro su rješenje upravo za debele zidove kroz koje radiosignal ne prolazi. Obje utičnice moraju biti na istoj električnoj instalaciji, dakle u istom stanu. Adaptere uključujte izravno u zidnu utičnicu, a ne u produžni kabel ili razdjelnik, i računajte da na starim instalacijama brzina može biti znatno niža od one na kutiji.
Što odabrati u kojoj situaciji
- Sporo je i preko kabela: prigovor operateru, uz mjerenje HAKOMetrom.
- Signal je slab samo u jednoj sobi blizu usmjerivača: premjestite usmjerivač ili uređaj prebacite na 2,4 GHz.
- Jedna udaljena soba, a na pola puta signal je dobar: pojačivač.
- Više soba bez signala, stan na dvije etaže ili kuća: mesh.
- Debeli kameni ili betonski zidovi kroz koje ni pojačivač ne hvata signal: powerline ili mesh povezan kabelom.
- Stolno računalo, televizor ili konzola na stalnom mjestu: kad god možete, mrežni kabel. Najpouzdaniji je i ne ovisi o zidovima.
Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.
