Kontakt
Dim iz peći nije neizbježan dio loženja, nego gorivo koje nije izgorjelo: ono se taloži u dimnjaku kao čađa i katran, a u zrak odlazi kao sitne čestice. Najviše dima nastaje u prvim minutama, pri potpaljivanju. Švicarski savezni ured za okoliš zato preporučuje paljenje odozgo, uz suho drvo i dovoljno zraka, a jednako je važan i redovit pregled dimnjaka.
Zašto vatru paliti odozgo
Kad se vatra potpali na dnu, plamen odjednom zahvati cijelu hrpu drva. Iz drva se tada oslobađa više plinova nego što ih vatra stigne izgorjeti, i oni kroz dimnjak izlaze kao gust dim. Kod paljenja odozgo drvo izgara postupno, od vrha prema dnu, slično svijeći: plinovi iz donjih cjepanica prolaze kroz vruć plamen iznad njih i gotovo potpuno izgaraju.
Prema švicarskom Saveznom uredu za okoliš (BAFU), potpaljivanje je trenutak s najviše sitnih čestica, a paljenje odozgo u većini slučajeva najčišći je način. Metoda je prikladna za ložišta iz kojih dimni plinovi izlaze prema gore: kamine, kaminske peći, štednjake na drva i kaljeve peći. Za kotlove i peći s donjim izgaranjem vrijede upute proizvođača, a one imaju prednost i u svakom drugom slučaju.
Paljenje odozgo korak po korak
Postupak je jednostavan i ne traži poseban pribor:
- Ako peć ima rešetku i pepeljaru, ispraznite pepeljaru kad je pepeo potpuno hladan, da zrak može prolaziti kroz rešetku.
- Na dno ložišta složite deblje cjepanice, s malo razmaka između njih. Ne punite ložište do vrha.
- Na njih poprečno složite nekoliko tanjih komada.
- Na sam vrh složite „modul za potpalu”: četiri suhe tanke cjepanice presjeka oko 3 × 3 cm i duljine oko 20 cm, položene unakrsno, s potpalom između njih. Potpala od drvene vune natopljene voskom bolja je od papira i kartona.
- Otvorite sve dovode zraka i zaklopku dimnjaka do kraja.
- Potpalu zapalite jednom šibicom i zatvorite vrata ložišta, osim ako upute vaše peći ne kažu drukčije.
Ovako paljenje odozgo opisuju upute udruge Holzenergie Schweiz, izrađene uz potporu švicarskih saveznih ureda i dimnjačara. Vatra se zatim sama spušta prema dnu, a kad se peć pravilno loži, dim iz dimnjaka prema istim uputama nestaje najkasnije 15 minuta nakon potpaljivanja. Provjerite to vani: američka agencija za zaštitu okoliša EPA navodi da vidljiv dim iz dimnjaka obično znači da vatri treba više zraka.
Zrak: nemojte gušiti vatru
Najčešća pogreška je da se peć „pritegne” čim se razgori, kako bi drva dulje trajala. Vatra tada tinja: drvo se zagrijava, ali ne gori potpuno, pa nastaje mnogo dima, katrana u dimnjaku i ugljičnog monoksida. EPA upozorava da tinjajuća vatra nije ni sigurna ni učinkovita.
Švicarske upute zato savjetuju da se vatra nikad ne prigušuje zatvaranjem dovoda zraka ili zaklopke dimnjaka. Dodajte tek pokoju cjepanicu odjednom, i to na jak žar, da se odmah zapale, i ni tada ne smanjujte zrak, jer se nakupljeni plinovi mogu naglo zapaliti. U akumulacijske peći, poput klasičnih kaljevih, drva se tijekom loženja ne dodaju. Dovod zraka zatvorite tek kad se žar više gotovo ne vidi, a zaklopku dimnjaka tek kad žara više uopće nema. Kad dodajete drva, vrata otvarajte polako, da dim ne pokulja u prostoriju; inače ih držite zatvorenima.
Drvo mora biti suho: EPA navodi da najbolje gori s manje od 20 posto vlage, a švicarske upute traže cjepanice sušene jednu do dvije godine na zaštićenom mjestu, presjeka najviše sedam do devet centimetara. Hladno drvo slabo gori, pa ga dan prije unesite u toplu prostoriju, dalje od peći.
Što nikad ne ide u peć
- lakirano, bojano ili impregnirano drvo, drvo od namještaja i s gradilišta
- iverica, šperploča, drvo palete i sve drvo s ljepilom
- naplavljeno drvo s plaže, jer sadrži morsku sol
- plastika, guma, stiropor, ambalaža i kućni otpad
- karton te časopisi, letci i ambalaža s bojama i sjajnim premazom
- trulo, pljesnivo ili mokro drvo
Iz obojenog i impregniranog drva, kako upozorava BAFU, mogu nastati vrlo otrovni dioksini i furani, a plinovi od takvih materijala oštećuju i samu peć i dimnjak. Za potpaljivanje ne koristite benzin, petrolej ni tekućinu za roštilj.
Dimnjačar: pregled najmanje jednom godišnje
U Rijeci dimnjačarske poslove na temelju koncesije obavlja tvrtka Dimnjačar d.o.o. Gradska Odluka o obavljanju dimnjačarskih poslova propisuje redovit pregled dimnjaka najmanje jednom godišnje, uz obvezno čišćenje, te pregled prije prve uporabe ložišta i prije ponovne uporabe ako dimnjak nije korišten dulje od godinu dana. Ložište, dakle samu peć, također treba pregledati i očistiti barem jednom godišnje, a po potrebi i češće, ovisno o gorivu i o tome koliko se loži. Ako drvima grijete svaki dan cijelu zimu, pitajte dimnjačara treba li dimnjak očistiti i usred sezone. Izvanredni pregled potreban je prije zamjene peći ili prelaska na drugo gorivo.
Vlasnici i korisnici dužni su dimnjačaru omogućiti pristup. Ako utvrdi nedostatke, dimnjačar daje pisani rok za popravak od najviše dva mjeseca, a kod neposredne opasnosti obavještava inspekciju. Prema izvješću Grada, dimnjaci u stambenim zgradama čiste se po godišnjem planu, a dimnjaci obiteljskih kuća na poziv korisnika, pa ako živite u kući, termin dogovorite sami prije sezone. U drugim gradovima i općinama vrijede njihove odluke, a dimnjačara nadležnog za vaše područje doznat ćete u komunalnom odjelu. Što još provjeriti prije sezone grijanja, pročitajte u tekstu o tome kako se pripremiti za grijanje i smanjiti troškove.
Ugljični monoksid, pepeo i požar u dimnjaku
Ugljični monoksid nema boje ni mirisa. Britanski NHS kao simptome trovanja navodi glavobolju, vrtoglavicu, mučninu, slabost i umor, zbunjenost i otežano disanje; tegobe su često jače u prostoriji s peći, a popuštaju kad iz nje izađete. Ako posumnjate na trovanje, više ne dodajte drva, izađite van i ne vraćajte se u prostoriju dok ne potražite liječnički savjet. Kod otežanog disanja, smetenosti, bolova u prsima ili gubitka svijesti odmah nazovite 194 ili 112. NHS preporučuje detektor ugljičnog monoksida u svakoj prostoriji s ložištem na plin, ulje, ugljen ili drva.
Pepeo vadite kad se ohladi i spremite ga u metalnu posudu s poklopcem, izvan kuće i dalje od svega zapaljivog, a ne u plastičnu kantu za smeće. Žar ispod pepela može tinjati satima.
Požar u dimnjaku prepoznat ćete po tutnjanju, iskrama ili plamenu iz vrha dimnjaka i neobično vrućem zidu oko dimnjaka. Odmah nazovite vatrogasce na 193 ili 112, zatvorite vrata i dovode zraka na peći, maknite namještaj i tepihe od ložišta i ne pokušavajte sami gasiti dimnjak. Ako se dim ili vatra šire u stan, izađite na vrijeme. Nakon požara peć ne palite dok dimnjak ne pregleda dimnjačar. Najbolja zaštita ostaje suho drvo, vatra koja ne tinja i dimnjak koji se redovito čisti.
Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.
