Jaje na oko u maloj tavici na tanjuru uz prozor po zimskom svjetlu

Vitamin D zimi: tko je u riziku od manjka i zašto dozu ne određivati na svoju ruku

Od studenoga do kraja zime sunce na Kvarneru stoji prenisko da bi koža stvarala znatnije količine vitamina D. Zimi zato živimo od zaliha skupljenih ljeti, od hrane i, kod dijela ljudi, od dodataka prehrani. Objašnjavamo tko je u većem riziku od manjka, što kažu službene smjernice, gdje je gornja sigurna granica i zašto dozu nije pametno određivati na svoju ruku.

Zašto koža zimi stvara malo vitamina D

Vitamin D u koži nastaje pod utjecajem ultraljubičastih B zraka (UVB). Zimi sunce i u podne stoji nisko, zrake prolaze dulji put kroz atmosferu i većina UVB-a ne stigne do tla. U poznatom istraživanju objavljenom 1988. sunčeva svjetlost u Bostonu, na 42 stupnja sjeverne geografske širine, od studenoga do veljače nije potaknula stvaranje vitamina D u koži ni za vedrih dana. Rijeka leži na oko 45 stupnjeva, dakle sjevernije.

Kroz prozorsko staklo UVB zrake gotovo ne prolaze, pa ni sunčano mjesto uz prozor ne pomaže. Zimska šetnja dobra je za mnogo toga, ali vitamina D od nje neće biti mnogo. Tijelo dio vitamina D skuplja u masnom tkivu, pa ljetne zalihe dijelom pokrivaju zimu, no ne kod svih jednako.

Tko je u većem riziku od manjka

Britanska javnozdravstvena služba NHS i Hrvatski zavod za javno zdravstvo kao skupine kojima češće prijeti manjak navode:

  • osobe koje rijetko izlaze van, primjerice nepokretne i bolesne te štićenike domova za starije,
  • starije osobe i bolesnike s osteoporozom,
  • osobe koje vani nose odjeću što pokriva većinu kože,
  • osobe tamnije puti, kojima koža uz isto sunce stvara manje vitamina D,
  • dojenčad i djecu do četvrte godine, za koje NHS ima posebne preporuke.

Na razinu vitamina D utječu i neke bolesti probavnog sustava, bubrega i jetre te pojedini lijekovi. Upravo zato procjenu treba napraviti netko tko poznaje vašu zdravstvenu situaciju.

Što kažu službene smjernice

Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2016. je kao primjeren dnevni unos za odrasle i djecu stariju od godine dana odredila 15 mikrograma, uz pretpostavku da koža stvara vrlo malo vitamina D. Za dojenčad od sedam do jedanaest mjeseci taj je iznos 10 mikrograma. To je orijentir za ukupni unos iz hrane, dodataka i kože, a ne preporuka koliko tko treba progutati u obliku kapi ili tableta.

Smjernice se razlikuju od zemlje do zemlje. NHS, primjerice, svima u Velikoj Britaniji, uključujući trudnice i dojilje, savjetuje da u jesen i zimu razmotre dnevni dodatak od 10 mikrograma, a rizičnim skupinama tijekom cijele godine. HZJZ, pozivajući se na američku Nacionalnu akademiju medicine, navodi da se razina 25-hidroksivitamina D u krvi od 20 ng/mL ili više smatra dostatnom za većinu odraslih, a ispod 12 ng/mL upućuje na manjak. Za osobe s dokazanim manjkom može se preporučiti dodatak, ali tek nakon liječničke procjene.

Za čitanje deklaracija dobro je znati da je 1 mikrogram vitamina D jednak 40 internacionalnih jedinica (IU). Proizvod od 1000 IU sadrži, dakle, 25 mikrograma.

Gornja granica: koliko je previše

Prema znanstvenim mišljenjima EFSA-e iz 2023. godine, odnosno za dojenčad iz 2018., najveće dnevne količine vitamina D koje zdrava osoba može dugotrajno unositi bez rizika jesu:

  • odrasli, uključujući trudnice i dojilje, te mladi od 11 do 17 godina: 100 mikrograma (4000 IU),
  • djeca od jedne do deset godina: 50 mikrograma (2000 IU),
  • dojenčad do šest mjeseci: 25 mikrograma (1000 IU), a od šest do dvanaest mjeseci 35 mikrograma (1400 IU).

Gornja granica nije ciljna doza, nego krajnja crta za zbroj svega što unosite: kapi, multivitamina, obogaćenih napitaka i proizvoda „za imunitet”, u kojima je vitamin D često skriven. Prema procjeni EFSA-e, Europljani tu granicu u pravilu ne prelaze, osim onih koji redovito uzimaju dodatke s visokim dozama.

Previše vitamina D podiže razinu kalcija u krvi. To se može očitovati mučninom, povraćanjem i bolovima u trbuhu, a dugotrajno može oslabiti kosti te oštetiti bubrege i srce. Sunce samo po sebi ne može izazvati predoziranje, dodaci mogu. HZJZ je prošle godine upozorio na slučaj s Baleara u Španjolskoj, gdje je šesnaest osoba hospitalizirano zbog trovanja vitaminom D nakon što su bez savjeta liječnika ili ljekarnika na internetu kupile neispravno formuliran dodatak. Neki su imali akutno zatajenje bubrega.

Zašto dozu dogovoriti s liječnikom ili ljekarnikom

Ista tableta jednoj je osobi suvišna, a drugoj premalo. Liječnik može procijeniti rizik, po potrebi uputiti na mjerenje 25-hidroksivitamina D u krvi i odrediti dozu i trajanje. To je osobito važno ako imate bolest bubrega ili paratireoidnih žlijezda, sklonost bubrežnim kamencima ili uzimate lijekove koji utječu na kalcij. NHS izričito upozorava da neki ljudi zbog svojih bolesti ne smiju uzimati ni količine koje su za većinu ljudi sigurne.

Ljekarnik će provjeriti koliko vitamina D već unosite iz drugih proizvoda i slaže li se dodatak s vašim lijekovima. Za dojenčad i djecu dozu određuje pedijatar. Pripravci u kapima razlikuju se po količini vitamina D u jednoj kapi, pa se pri prelasku na drugi proizvod lako zabunite. Dodatke kupujte u ljekarnama i kod provjerenih prodavača, a ne preko nepoznatih internetskih trgovina.

Hrana i sunce u toplijem dijelu godine

Vitamina D ima u malo namirnica. Najbolji su izvori masna riba poput srdela, skuša i lososa, zatim žumanjak, crveno meso i jetrica te obogaćeni proizvodi, primjerice neke žitarice za doručak. Jetrica se ne preporučuju trudnicama. Srdele iz limenke ili s gradela dobar su izbor i zbog drugih hranjivih tvari, ali samom hranom teško je zimi pokriti potrebe.

Od proljeća do jeseni glavni izvor ponovno postaje sunce. Za stvaranje vitamina D dovoljno je kratko izlaganje kože, a pritom vrijede uobičajena pravila zaštite od opeklina.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.