Tablete u blisteru i čaša vode na bijelom stolu

Antibiotici ne liječe prehladu: kada ih treba uzeti i što s ostacima lijeka

Danas, 18. studenoga, obilježava se Europski dan svjesnosti o antibioticima, koji od 2008. koordinira Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC). Poruka se svake godine ponavlja, a najvažnija je baš zimi: antibiotici ne djeluju na viruse, pa ne liječe ni prehladu ni gripu. Kad ih liječnik propiše, uzimaju se točno prema uputi, ne dijele se s drugima i ne čuvaju za sljedeći put.

Virus ili bakterija: zašto je to bitno

Antibiotici su lijekovi protiv bakterija. Prehladu, gripu i većinu upala grla, nosa i bronha uzrokuju virusi, na koje antibiotik ne djeluje. Prema porukama ECDC-a za javnost, do 80 posto zimskih bolesti nosa, uha, grla i pluća virusnog je podrijetla. ISKRA, Interdisciplinarna sekcija za kontrolu rezistencije na antibiotike, podsjeća da su i infekcije gornjih dišnih putova sa simptomima poput kihanja, kašlja i promuklosti uglavnom virusne, te da povišena temperatura sama po sebi nije znak da je potreban antibiotik.

Antibiotik uzet protiv virusa ne skraćuje bolest i ne ublažava simptome, a ne sprečava ni da virus prenesete drugima. Može, međutim, izazvati nuspojave poput proljeva, mučnine ili osipa. Osim toga, svaka nepotrebna kura pridonosi otpornosti bakterija na antibiotike, pa jednom, kad lijek stvarno zatreba, možda neće djelovati. ISKRA to sažima rečenicom: antibiotici su jedini lijekovi koji, kad se daju pojedincu, imaju učinak na cijelu zajednicu.

Koliko traju česte zimske bolesti

Mnoge tegobe traju dulje nego što očekujemo, pa se nakon nekoliko dana lako zaključi da „treba antibiotik”. ECDC, prema materijalima irske zdravstvene službe i britanskog Kraljevskog koledža liječnika opće prakse, navodi okvirno trajanje simptoma kod odraslih:

  • upala uha: do 4 dana
  • grlobolja: do tjedan dana
  • prehlada: do tjedan i pol
  • curenje ili začepljen nos: do tjedan i pol
  • gripa: do dva tjedna
  • upala sinusa: do dva i pol tjedna
  • kašalj, najčešće nakon prehlade: do tri tjedna.

Kod većine zimskih bolesti stanje se popravi unutar dva tjedna. Pomažu odmor i mnogo tekućine, a za bolove i temperaturu lijekovi koje vam preporuči ljekarnik. Pitajte ga osobito ako već uzimate neke druge lijekove.

Ni blage bakterijske infekcije, poput nekih upala sinusa, grla ili uha, najčešće ne traže antibiotik, jer ih imunosni sustav u većini slučajeva svlada sam. Treba li antibiotik, može procijeniti samo liječnik koji vas je pregledao.

Kada se javiti liječniku

Ako simptomi traju dulje nego što je navedeno, naglo se pogoršaju ili vas nešto zabrinjava, javite se liječniku obiteljske medicine. Britanska javna zdravstvena služba NHS kod prehlade kao razloge navodi temperaturu koja traje dulje od tri dana, prehladu koja se ne popravlja ni nakon deset dana, kašalj dulji od tri tjedna te nedostatak zraka ili bol u prsima.

ECDC savjetuje da liječnika ranije od ostalih potraže:

  • stariji od 65 godina
  • oboljeli od astme ili dijabetesa
  • oboljeli od kroničnih plućnih bolesti, primjerice kroničnog bronhitisa ili KOPB-a
  • srčani bolesnici, primjerice nakon infarkta ili sa zatajenjem srca
  • osobe oslabljenog imuniteta i one koje uzimaju lijekove koji ga slabe, poput kortikosteroida ili kemoterapije.

Pri jako otežanom disanju, boli u prsima ili naglom teškom pogoršanju ne čekajte termin, nego nazovite hitnu medicinsku pomoć na 194 ili 112.

Kad je antibiotik propisan: točno prema uputi

  • Uzimajte ga onako kako vam je liječnik propisao: dozu, razmak između doza i broj dana. Ne prekidajte ga sami čim vam bude bolje i ne produljujte ga na svoju ruku; ako imate nuspojave ili dvojbe, javite se liječniku.
  • Ako propustite dozu, NHS savjetuje da je uzmete čim se sjetite, a ako je uskoro vrijeme za sljedeću, propuštenu preskočite. Nikad ne uzimajte dvostruku dozu da biste nadoknadili propuštenu.
  • Pročitajte uputu o lijeku. Neki antibiotici ne idu zajedno s alkoholom ili s drugim lijekovima, primjerice kontracepcijskim pilulama; ako niste sigurni, pitajte ljekarnika.
  • Nikad ne uzimajte antibiotik propisan nekom drugom i ne dajte svoj ukućanima, čak ni kad imaju „iste simptome”.
  • Osip, piskanje pri disanju, stezanje u prsima ili grlu, otežano disanje ili govor te oticanje usta, usana, jezika, lica ili grla mogu biti znak teške alergijske reakcije. Tada odmah zovite hitnu pomoć.

U Hrvatskoj se antibiotici izdaju samo na recept. ISKRA ipak upozorava da ih mnogi uzimaju samoinicijativno, najčešće iz ostataka prijašnjih terapija ili pokušavajući doći do njih bez recepta.

Što s ostacima lijeka

Ostatke antibiotika ne čuvajte za sljedeću prehladu. Druga bolest možda traži drugi antibiotik ili drukčiju dozu, a možda nijedan. Ako vam je ostalo tableta, kapsula ili sirupa, odnesite ih u ljekarnu, a ne bacajte ih u kućni otpad, sudoper ili WC. Prema Pravilniku o gospodarenju medicinskim otpadom, ljekarne, osim bolničkih, dužne su od građana preuzimati farmaceutski otpad, bez obzira na to gdje je lijek kupljen. Isto vrijedi i za lijekove kojima je istekao rok. Medicinski otpad iz kućanstva preuzimaju i reciklažna dvorišta.

Hrvatska troši više antibiotika nego prije

Prema izvješću ECDC-a o potrošnji antibiotika, Hrvatska je 2024. ukupno potrošila 22,0 definirane dnevne doze antibiotika na tisuću stanovnika na dan. Pojednostavljeno, to je kao da svakog dana njih 22 od tisuću uzima standardnu dnevnu dozu antibiotika. To je 17 posto više nego 2019. i iznad prosjeka EU-a od 20,3. Cilj koji je Vijeće EU-a postavilo za Hrvatsku do 2030. je 17,1, odnosno devet posto manje nego 2019.

Na razini EU-a i Europskoga gospodarskog prostora oko devet desetina antibiotika potroši se izvan bolnica, u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Zato najviše ovisi o svakodnevnim odlukama u ordinaciji i kod kuće: ne tražiti antibiotik za prehladu „za svaki slučaj” i uzimati ga točno onako kako je propisan kad je stvarno potreban.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.