Dijabetes tipa 2: znakovi na koje treba obratiti pozornost i kako procijeniti vlastiti rizik

Dijabetes tipa 2 godinama se može razvijati bez jasnih tegoba, a mnogi za njega doznaju tek kad se pojave komplikacije. Povodom Svjetskog dana šećerne bolesti, koji se obilježava 14. studenoga, donosimo znakove na koje treba obratiti pozornost, objašnjenje upitnika FINDRISC kojim za nekoliko minuta možete procijeniti vlastiti rizik te savjete o tome kada provjeriti šećer u krvi i što prema istraživanjima stvarno smanjuje rizik.

Zašto ga mnogi ne primijete na vrijeme

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 2025. bila registrirana 406.341 osoba s dijagnozom šećerne bolesti. Dijabetes tipa 2 čini 90 do 95 posto svih slučajeva. Razvija se postupno, najčešće u odrasloj dobi, a simptomi su, kako navodi Svjetska zdravstvena organizacija, često blagi i mogu proći godine dok ih netko ne primijeti.

Međunarodna dijabetička federacija (IDF) procjenjuje da u svijetu 589 milijuna odraslih u dobi od 20 do 79 godina živi sa šećernom bolešću, a da njih oko 252 milijuna to ne zna. Prema IDF-u, do polovice ljudi s dijabetesom tipa 2 u trenutku dijagnoze već ima neku komplikaciju. Tema Svjetskog dana šećerne bolesti za 2026. i 2027. godinu je rano djelovanje, s naglaskom na ranom otkrivanju bolesti i smanjenju rizika.

Znakovi na koje treba obratiti pozornost

Britanski javni zdravstveni sustav (NHS) kao najčešće simptome dijabetesa tipa 2 navodi:

• jak umor
• češće mokrenje nego inače
• stalnu žeđ
• nenamjeran gubitak tjelesne težine

Uz njih se mogu javiti i zamućen vid, rane i ogrebotine koje sporo zacjeljuju, svrbež oko spolovila ili gljivične infekcije koje se ponavljaju. Kanadska radna skupina za preventivnu zdravstvenu zaštitu dodaje i česte infekcije te trnce ili utrnulost u šakama i stopalima.

Nijedan od tih znakova sam po sebi ne znači da imate dijabetes, ali ako ih prepoznate kod sebe, osobito nekoliko njih zajedno, javite se obiteljskom liječniku. Jednako je važno znati da odsutnost simptoma ne znači da je šećer u krvi u redu.

Hitno je, međutim, ako se jaka žeđ i često mokrenje pojave zajedno s mučninom ili povraćanjem, bolovima u trbuhu, dubokim i ubrzanim disanjem, zadahom koji miriše voćno ili na odstranjivač laka, pospanošću ili smetenošću. To mogu biti znakovi dijabetičke ketoacidoze, po život opasnog stanja koje se najčešće javlja kod dijabetesa tipa 1, ali može biti i prvi znak neprepoznate bolesti. U tom slučaju odmah zovite hitnu pomoć na 194 ili 112.

Tko je u većem riziku

Prema HZJZ-u, rizik od predijabetesa i dijabetesa tipa 2 veći je kod osoba koje:

• imaju prekomjernu tjelesnu težinu
• su starije od 45 godina
• imaju člana obitelji s dijabetesom tipa 2
• su tjelesno neaktivne
• su u trudnoći imale gestacijski dijabetes
• imaju sindrom policističnih jajnika

Na rizik upućuju i velik opseg struka, povišen krvni tlak koji se liječi lijekovima te podatak da vam je ikad izmjeren povišen šećer u krvi, primjerice tijekom bolesti ili trudnoće. Upravo te čimbenike zbraja upitnik FINDRISC.

Upitnik FINDRISC: osam pitanja i zbroj bodova

Finski upitnik za procjenu rizika od dijabetesa (FINDRISC) razvili su Jaana Lindström i Jaakko Tuomilehto iz finskog Instituta za zdravlje i dobrobit (THL). Procjenjuje vjerojatnost da ćete u sljedećih deset godina razviti dijabetes tipa 2, a ne traži nikakvu pretragu krvi. Na njemu se temelji i IDF-ov test na internetu, koji nažalost nema hrvatsku inačicu. Liječnicima ga preporučuje Kanadska radna skupina za preventivnu zdravstvenu zaštitu, iz čije su inačice preuzeti i bodovi u nastavku. Uzmite olovku i zbrojite:

1. Dob: do 44 godine 0 bodova, 45 do 54 godine 2 boda, 55 do 64 godine 3 boda, 65 i više 4 boda.
2. Indeks tjelesne mase (masa u kilogramima podijeljena s kvadratom visine u metrima): manje od 25 0 bodova, 25 do 29,9 1 bod, 30 i više 3 boda. Primjer: 80 kg i 1,75 m daju 80 : 3,06 = 26,1.
3. Opseg struka, izmjeren ispod rebara, obično u visini pupka: muškarci ispod 94 cm i žene ispod 80 cm 0 bodova; muškarci 94 do 102 cm i žene 80 do 88 cm 3 boda; muškarci iznad 102 cm i žene iznad 88 cm 4 boda.
4. Jeste li tjelesno aktivni barem 30 minuta svaki dan, računajući posao, kretanje i slobodno vrijeme? Da 0 bodova, ne 2 boda.
5. Jedete li povrće ili voće svaki dan? Da 0 bodova, ne 1 bod.
6. Jeste li ikad redovito uzimali lijekove za povišeni krvni tlak? Ne 0 bodova, da 2 boda.
7. Je li vam ikad izmjeren povišen šećer u krvi, na sistematskom pregledu, tijekom bolesti ili trudnoće? Ne 0 bodova, da 5 bodova.
8. Ima li netko u krvnom srodstvu dijabetes (tip 1 ili 2)? Ne 0 bodova; djed, baka, teta, ujak, stric ili bratić odnosno sestrična 3 boda; roditelj, brat, sestra ili vlastito dijete 5 bodova.

Što znači vaš rezultat

Najveći mogući zbroj je 26 bodova. Izvorna finska ljestvica procjenjuje desetogodišnji rizik ovako:

• manje od 7 bodova: nizak rizik, otprilike jedna od 100 osoba razvit će dijabetes
• 7 do 11 bodova: blago povišen, otprilike jedna od 25
• 12 do 14 bodova: umjeren, otprilike jedna od 6
• 15 do 20 bodova: visok, otprilike jedna od 3
• više od 20 bodova: vrlo visok, otprilike jedna od 2

Te su brojke procjena za skupinu ljudi, a ne prognoza za pojedinca, i dobivene su na finskoj populaciji. U norveškom istraživanju HUNT, koje je ljude pratilo deset godina, lijekove za dijabetes počelo je uzimati 13,5 posto onih s 15 i više bodova, dakle znatno manje nego što ljestvica predviđa. Upitnik je dobar za to da vas potakne na razgovor s liječnikom, ali ne postavlja dijagnozu i ne isključuje bolest.

Kada zatražiti mjerenje glukoze

Obiteljskom liječniku javite se bez odgađanja ako imate neki od opisanih simptoma. Kanadska radna skupina preporučuje da se osobama s 15 do 20 bodova na upitniku FINDRISC glikirani hemoglobin (HbA1c) provjerava svake tri do pet godina, a onima s 21 i više bodova svake godine. Za 12 do 14 bodova kanadske smjernice ne predviđaju redovito testiranje, ali takav je rezultat dobar povod da na sljedećem pregledu s liječnikom razgovarate o prehrani, kretanju i težini.

Dijagnozu postavlja liječnik na temelju laboratorijskih nalaza: glukoze u krvi natašte, glikiranog hemoglobina (HbA1c) ili testa opterećenja glukozom. Mjerenje iz prsta u ljekarni ili na javnozdravstvenoj akciji može biti koristan poticaj, ali ne zamjenjuje laboratorijsku pretragu. Ako vam je nalaz granični, pitajte liječnika kada ga ponoviti.

Što prema dokazima smanjuje rizik

Najjači dokazi dolaze iz američkog programa prevencije dijabetesa (Diabetes Prevention Program). Kod ljudi s povećanim rizikom promjena načina života, s ciljem gubitka 7 posto tjelesne težine i 150 minuta tjelesne aktivnosti tjedno, smanjila je vjerojatnost dijabetesa tipa 2 u tri godine za 58 posto, a kod osoba starijih od 60 godina za 71 posto, navodi američki Nacionalni institut za dijabetes (NIDDK). Učinak s vremenom slabi, ali je i nakon 15 godina dijabetes u toj skupini bio 27 posto rjeđi nego kod sudionika koji su dobivali placebo.

Svjetska zdravstvena organizacija i HZJZ preporučuju:

• održavanje zdrave tjelesne težine
• najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, primjerice pola sata žustrog hoda pet dana u tjednu
• zdravu prehranu s manje šećera i zasićenih masti
• prestanak pušenja

Za većinu ljudi s prekomjernom težinom to znači da ne treba dramatična dijeta: i umjereni, ali trajni gubitak težine i svakodnevno kretanje mjerljivo smanjuju rizik. Ako već uzimate terapiju ili imate kroničnu bolest, plan prehrane i tjelovježbe dogovorite s liječnikom. Savjete o prehrani i kretanju u starijoj dobi donosimo u tekstu kako zdravije živjeti ako imate više od 60 godina.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.