Kontakt
U noći sa subote na nedjelju, 25. listopada, završava ljetno računanje vremena: u 3 sata kazaljke se vraćaju na 2, pa je noć sat dulja. Mobiteli i računala prebacit će se sami, a satove na pećnici, u automobilu, na termostatu i na timerima morate namjestiti ručno. Ovo je posljednja promjena koju propisuje važeća vladina uredba, ali ne i posljednje pomicanje sata: Europska komisija već je objavila datume do 2031.
Što se točno događa u nedjelju u 3 sata
Prema Uredbi o ljetnom računanju vremena u 2022., 2023., 2024., 2025. i 2026. godini (NN 13/2022), ljetno računanje vremena ove godine završava u nedjelju, 25. listopada, u 3 sata, kada se vrijeme pomiče sat unatrag i računa kao 2 sata. Sat između 2 i 3 tako se te noći pojavljuje dvaput, a uredba ga službeno označava kao 2A i 2B. Od tog trenutka ponovno vrijedi srednjoeuropsko vrijeme, odnosno svjetsko usklađeno vrijeme (UTC) uvećano za jedan sat.
Za većinu ljudi to znači sat sna više. Ako te noći radite, putujete ili čekate noćni prijevoz, računajte da noć traje sat dulje nego inače.
Koje satove morate pomaknuti sami
Pametni telefoni, računala i tableti prebacuju se sami ako je u postavkama uključeno automatsko određivanje datuma, vremena i vremenske zone. Isto vrijedi za pametne satove povezane s mobitelom i za satove koji se usklađuju radijskim signalom. Ručno ćete najvjerojatnije morati namjestiti:
- pećnicu, mikrovalnu pećnicu i aparat za kavu s ugrađenim satom
- sat u automobilu, osobito u starijim modelima
- zidne i ručne satove te budilice bez radijskog signala
- termostate i programatore grijanja: ako grijanje uključujete u 6 sati, a sat programatora ostane na ljetnom vremenu, grijanje će se po novom vremenu paliti u 5
- timere za bojler, rasvjetu ili navodnjavanje te snimače nadzornih kamera, kod kojih točno vrijeme na snimci može biti važno
Bojler na timeru: jeftinija struja sada počinje u 21 sat
Kućanstva s dvotarifnim brojilom, u tarifnom modelu Bijeli, noću plaćaju struju po nižoj cijeni. Prema rasporedu dnevnih tarifa HEP Elektre, niža tarifa za vrijeme zimskog računanja vremena traje od 21 do 7 sati, a za ljetnog od 22 do 8 sati. Od nedjelje jeftinija struja, dakle, počinje u 21 sat umjesto u 22.
Na to pazite kod timera. Ako bojler ili perilicu uključujete satom na utičnici, kad timer prebacite na novo vrijeme, prilagodite i program: uključivanje može početi već u 21 sat, a isključivanje treba biti najkasnije u 7, jer od 7 ujutro ponovno vrijedi viša tarifa. Ostavite li uključivanje na 22 sata, nećete platiti više, samo ćete propustiti prvi sat jeftinije struje. Ostavite li pak isključivanje na 8 sati, bojler će zadnji sat grijati po višoj tarifi. Što još neprimjetno povećava račun, objasnili smo u tekstu Zašto račun za struju raste kad je kuća gotovo prazna.
Kad će u Rijeci padati mrak
Promjena se najjasnije vidi poslijepodne. U subotu, 24. listopada, Sunce u Rijeci zalazi oko 18.02, a izlazi oko 7.30. Već u nedjelju, 25. listopada, zalazi oko 17 sati i izlazi oko 6.31. Dani se pritom i dalje skraćuju:
- 31. listopada: izlazak oko 6.40, zalazak oko 16.51
- 30. studenoga: izlazak oko 7.20, zalazak oko 16.21
- 21. prosinca: izlazak oko 7.38, zalazak oko 16.22
Najranije Sunce u Rijeci zalazi oko 10. prosinca, u 16.19, a najkasnije izlazi početkom siječnja, oko 7.42. Nakon zalaska još je otprilike pola sata dovoljno svijetlo za kretanje bez rasvjete, ali povratak s posla i iz škole od kraja listopada sve češće pada u sumrak.
To se osjeti u prometu. Vozači bi u sumrak trebali računati s pješacima i biciklistima koje teže uočavaju, a pješacima i biciklistima pomažu svijetla odjeća, reflektirajuće oznake i svjetla na biciklu. Obveza dnevnih ili kratkih svjetala na motornim vozilima ne počinje pomicanjem sata, nego 1. studenoga, i traje do 31. ožujka. Prema članku 102. Zakona o sigurnosti prometa na cestama kazna za vozača iznosi 30 eura, a motocikli i mopedi danju moraju voziti s upaljenim kratkim svjetlima tijekom cijele godine.
Zašto je ovo zadnja promjena po važećoj uredbi
Hrvatska datume pomicanja sata propisuje vladinim uredbama koje pokrivaju po nekoliko godina. Prethodna je vrijedila od 2018. do 2021., a sadašnja, NN 13/2022, od 2022. do 2026., pa nakon ove nedjelje više ne pokriva nijedan datum. Zakon o računanju vremena nalaže Vladi da dan i trenutak prelaska na ljetno računanje vremena odredi najkasnije tri mjeseca prije njegova početka. Nova uredba zasad nije objavljena u Narodnim novinama. Dosad ih je Vlada donosila za četiri ili pet godina unaprijed, a posljednje dvije u siječnju prve godine na koju se odnose.
Same datume za 2027. ipak već znamo. Hrvatska kao članica Europske unije primjenjuje Direktivu 2000/84/EZ, prema kojoj ljetno računanje vremena počinje posljednje nedjelje u ožujku, a završava posljednje nedjelje u listopadu, oba puta u 1 sat po UTC-u. Europska komisija u ožujku je objavila kalendar za razdoblje od 2027. do 2031.: iduće godine sat pomičemo unaprijed 28. ožujka, a vraćamo ga 31. listopada.
Ukidanje pomicanja sata: dokle se stiglo u EU
Komisija je 2018. provela javno savjetovanje u kojemu je stiglo 4,6 milijuna odgovora, a 84 posto sudionika izjasnilo se za ukidanje pomicanja sata. Prijedlog direktive kojom bi se sezonsko pomicanje ukinulo Komisija je predstavila 12. rujna 2018., a Europski parlament u ožujku 2019. podržao je da se ukine do 2021.
Zapelo je u Vijeću EU-a, gdje su pregovori, prema dokumentu Vijeća od 3. lipnja 2026., stali 2019. Prijedlog bi svakoj državi prepustio izbor hoće li trajno zadržati ljetno ili zimsko vrijeme, a upravo to otvara pitanje novih vremenskih razlika između susjednih zemalja. Poljsko predsjedništvo predložilo je 2025. dvogodišnju probu trajnog ljetnog vremena u cijeloj Uniji, no države su zatražile dodatne analize. Komisija je zato u veljači 2026. pokrenula studiju o učincima ukidanja pomicanja sata na unutarnje tržište, energetiku, promet i javno zdravlje, koja bi trebala biti gotova do kraja 2026.
Do dogovora i stupanja nove direktive na snagu vrijedi postojeći sustav, a s njim i kalendar koji je Komisija već objavila. Sat ćemo, dakle, i 2027. pomicati dvaput: u ožujku unaprijed, u listopadu unatrag.
Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.
