Ogrjevna drva: kako prepoznati suha i kako ih složiti da ne trunu

Drva za peć dobra su onoliko koliko su suha. Cjepanica s previše vode daje i do upola manje topline po kilogramu, dimi i zaprlja dimnjak, a loše složena drva mogu istrunuti prije nego što stignu do peći. Evo kako prepoznati suha drva, kako ih izmjeriti, što zapravo kupujete kad naručite „metar” i kako ih složiti da se do zime osuše.

Koliko vlage smiju imati drva za loženje

Šumarske i energetske ustanove kao gornju granicu navode 20 % vode u drvu. Bavarski državni zavod za šume i šumarstvo (LWF) u svojem priručniku o cjepanicama preporučuje loženje isključivo neobrađenim drvom osušenim na zraku, s najviše 20 % vode. Svježe posječeno drvo ima 50 % vode i više.

Razlika se osjeti na peći. Prema istom izvoru, zrakosuho drvo (15 do 20 % vode) daje prosječno oko 4 kWh topline po kilogramu, a svježe tek oko 2 kWh. Dio energije potroši se na isparavanje vode, ložište se hladi, izgaranje je nepotpuno, a u peći i dimnjaku nakuplja se više naslaga. Takvo drvo zato znači više dima i češće čišćenje, a dimnjak u kojem se nakupljaju naslage treba redovito pregledavati dimnjačar.

Kako prepoznati suha drva bez mjerenja

Iskusni ložači suha drva prepoznaju po nekoliko znakova. Nijedan sam po sebi nije pouzdan, ali zajedno daju dobru sliku:

• Pukotine na čelima. Dok se suši, drvo se skuplja, pa se na prerezanim krajevima otvaraju pukotine od sredine prema kori. Svježe drvo ima glatko, često vlažno čelo.
• Težina. Suha cjepanica znatno je lakša. Prema podacima LWF-a, kubni metar punog bukovog drva s 50 % vode teži oko 1116 kg, a s 15 % vode oko 656 kg. Svježe je drvo, dakle, oko 70 % teže.
• Zvuk. Udarite dvije cjepanice jednu o drugu. Suhe zveknu jasno i šuplje, a vlažne daju tup, prigušen zvuk.
• Boja i kora. Suho drvo potamni ili posivi, a kora se lakše odvaja. Kod svježeg drva raskoljena je ploha svjetlija i vlažna na dodir.
• Ponašanje u vatri. Vlažna drva teško se pale, cvrče, a na krajevima im izlazi pjena ili para. Suha brzo planu i gore bez šištanja.

Najvažnije je upozorenje da pukotine i suha površina varaju. Cjepanica koja je ljeto provela na suncu izvana može izgledati suha, a u sredini još držati vodu. Zato se pri kupnji većih količina isplati imati vlagomjer.

Kako izmjeriti vlagu vlagomjerom

Jednostavni vlagomjeri s dvije metalne iglice mjere električni otpor drva i dovoljno su točni za kućnu provjeru, ako se pravilno koriste:

1. Uzmite tri ili više cjepanica s različitih mjesta, ne samo s vrha hrpe nego i iz sredine.
2. Svaku raskolite sjekirom i mjerite odmah, u sredini svježe raskoljene plohe. Površina i kora uvijek pokazuju manje vlage nego unutrašnjost.
3. Izbjegavajte kvrge i pukotine, a iglice zabodite do kraja.
4. Ako uređaj ima postavku za vrstu drva, odaberite odgovarajuću (najčešće bukvu ili tvrde listače); ako ima postavku temperature, unesite temperaturu okoline. Provjerite i bateriju, jer slaba baterija iskrivljuje očitanje.
5. Za konačnu ocjenu uzmite prosjek mjerenja, ne najnižu brojku.

Pazite i na to što uređaj zapravo prikazuje. Mnogi vlagomjeri iz trgovine ne mjere udio vode u ukupnoj masi drva, nego vlažnost drva, odnosno omjer vode i potpuno suhe drvne mase. Prema tablici LWF-a, 20 % udjela vode odgovara 25 % vlažnosti drva, a 15 % udjela vode odgovara 18 % vlažnosti. Ako vaš vlagomjer pokazuje vlažnost drva, za drva spremna za peć tražite očitanje do 25 %. Britanska organizacija za sigurnost ložišta HETAS u svojim uputama za mjerenje zato savjetuje da provjerite koju vrijednost uređaj prikazuje i, ako može, prebacite ga na udio vode.

Prostorni metar, kubni metar i nasuta drva

Kad naručite „metar drva”, prodavač gotovo uvijek misli na prostorni metar (prm): složaj dug, visok i dubok po jedan metar, u kojem su između cjepanica šupljine. Kubni metar punog drva (m³) jest volumen samog drva, bez zraka. U jednom prostornom metru zato nema kubnog metra drva, nego znatno manje.

LWF objavljuje prosječne faktore preračunavanja. Zaokruženo, oni izgledaju ovako:

• 1 prm složenih cijepanih metarica (duljine 1 m) sadrži oko 0,6 m³ punog drva;
• 1 prm složenih cjepanica duljine 33 cm sadrži oko 0,7 m³ punog drva, jer se kraći komadi slažu gušće;
• 1 m³ nasutih cjepanica (istresenih s kamiona, neslaganih) sadrži tek oko 0,5 m³ punog drva;
• metarice iz 1 prm, ispiljene na 33 cm i raskoljene, nasute zauzimaju oko 1,3 m³, a uredno složene oko 0,9 prm.

To su prosjeci. Stvarna količina ovisi o debljini i ravnosti komada, vrsti drva i pažnji pri slaganju. Iz toga proizlaze tri praktična pravila. Prvo, prije narudžbe neka vam prodavač jasno kaže prodaje li složene metarice, složene ili nasute cjepanice. Drugo, cijene uspoređujte preračunate na istu mjeru, a ne po riječi „metar”. Treće, kad drva stignu, složite ih i izmjerite duljinu, visinu i dubinu složaja. Ako ste platili tri prostorna metra metarica, a dobili cjepanice od 33 cm, uredno složene trebale bi zauzeti otprilike 2,7 prm. Ako je složaj znatno manji, imate o čemu razgovarati s prodavačem.

Kako složiti drva da se osuše, a ne istrunu

Drvo se suši strujanjem zraka, a trune kad vlaga nema kamo izaći. Upute LWF-a svode se na nekoliko pravila:

• Rano cijepajte. Neraskoljenom drvu za sušenje treba i do dvije godine. Cjepanice u duljini i debljini za vašu peć suše se znatno brže.
• Odignite ih od tla. Prvi red položite na palete ili poprečne grede, nikad izravno na zemlju ili travu.
• Birajte sunčano i prozračno mjesto. Najbolje su južna i zapadna strana kuće ili otvorena nadstrešnica. Na Kvarneru bura drva dobro suši, a jugo i jesenske kiše ih ponovno vlaže, pa je položaj koji je istodobno prozračan i natkriven dvostruko važan.
• Pokrijte samo vrh. Najkasnije kad prođe ljetno sušenje, gornju stranu složaja zaštitite od kiše krovom, limom ili ceradom, a bočne strane ostavite otvorene. Drva nikad ne zamatajte cijela u plastiku: vlaga ostaje zarobljena, drvo se ne suši i počinje gnjiti.
• Ostavite razmak od zida. Uz kuću ili u drvarnici između drva i zida ostavite najmanje 10 cm zraka.
• Svježa drva ne spremajte u zatvoren podrum ili garažu. Tamo se ne suše, a lako se upljesnive i počnu truliti.
• Slažite tako da zrak prolazi. Krajeve složaja učvrstite unakrsno složenim cjepanicama, a redove ne nabijajte jedan uz drugi.

Prema LWF-u, pravilno složene bukove i smrekove cjepanice za godinu se dana osuše ispod 20 % vode. Deblji komadi i gušće drvo traže više vremena. Ni predugo stajanje nije dobro: drvo koje godinama leži u dvorištu postupno gubi vrijednost jer ga napadaju kukci i gljive.

Ako ste kupili vlažna drva

Ako vlagomjer pokaže da su drva preko granice, najbolje je ostaviti ih za iduću sezonu, a ove zime kupiti manju količinu provjereno suhih. Kad to nije moguće, cijepajte ih na tanje komade, složite prozračno pod nadstrešnicu i ložite ih tek kad se vatra dobro razgori, uz suha drva. Dnevnu količinu možete unijeti dan ranije u toplu prostoriju, gdje će izgubiti još malo površinske vlage. Drva pritom ne držite uz samu peć ili na njoj; poštujte razmake od zapaljivih materijala koje navodi proizvođač peći. Više savjeta za sezonu donosi tekst kako se pripremiti za grijanje uz manje troškove.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.