Kontakt
Zemlja ovih tjedana doista ima još jednog pratitelja, ali to nije drugi Mjesec poput našega. Riječ je o 2026 QQ8, sitnom asteroidu čiji se promjer procjenjuje na metar do tri, koji je Zemljina gravitacija privremeno uhvatila ovog proljeća i koji bi je, prema procjenama koje prenose astronomski portali, trebao napustiti oko prijelaza godine. Iz Rijeke ga nećete vidjeti ni golim okom ni amaterskim teleskopom: sjaji desetke milijuna puta slabije od najslabijih zvijezda koje oko može razaznati.
Što je 2026 QQ8 i tko ga je otkrio
Objekt je prvi snimio mađarski astronom Krisztián Sárneczky teleskopom promjera 60 centimetara na zvjezdarnici Piszkéstető. Prema službenoj okružnici Minor Planet Centra (MPEC 2026-U95), prva snimka nastala je 19. kolovoza 2026. u 22.08 po svjetskom vremenu, a u Mađarskoj je tada već bio 20. kolovoza, pa izvori navode oba datuma. Iste noći, manje od dva sata kasnije, objekt su teleskopom promjera jednog metra snimili i promatrači Zvjezdarnice Višnjan u Istri, a njihova su mjerenja uvrštena u okružnicu.
Put do službene oznake bio je neobično dug. U rujanskom biltenu Minor Planet Center pisao je o objektu pod privremenom oznakom Sar2901 čija putanja upućuje ili na minimjesec ili na umjetni objekt, uz napomenu da je struka podijeljena i da se oznaka namjerno odgađa. Tek je 29. listopada objavljena okružnica u kojoj stoji da je objekt privremeno vezan uz Zemlju i da nije pronađena veza ni s jednim poznatim umjetnim objektom. Prema pisanju BBC Sky at Night Magazinea i portala EarthSky, dvojbu su razriješila daljnja opažanja teleskopom Lowell Discovery u Arizoni i teleskopom Sveučilišta na Havajima promjera 2,2 metra.
Koliko je velik i gdje je sada
Veličina nije izravno izmjerena, nego se procjenjuje iz sjaja. Apsolutna magnituda prema MPC-u i bazi malih tijela NASA-ina JPL-a iznosi između 31,3 i 31,4. Kako se ne zna koliko svjetla površina asteroida odbija, prema MPC-ovoj tablici za pretvorbu magnitude u promjer to odgovara tijelu od otprilike metra i pol do tri metra, ovisno o tome je li površina svijetla ili tamna. Mediji pišu o metru do dva: EarthSky piše o jednom metru, Sky at Night o metru do dva, a Space.com o oko dva metra.
Prema putanji koju računa JPL, asteroid je Zemlji bio najbliži 18. kolovoza, na oko 537.000 kilometara, što je otprilike 1,4 puta dalje od Mjeseca. Brojka od oko 568.000 kilometara koju Space.com navodi kao najmanju udaljenost, pozivajući se na MPC, drukčija je veličina iz okružnice: najmanji razmak između putanje asteroida oko Sunca i Zemljine putanje, a ne udaljenost stvarnog prolaza. Sredinom studenoga QQ8 je udaljen oko 1,7 milijuna kilometara, približno četiri i pol puta dalje od Mjeseca. Ponovno će se približiti 13. prosinca, na oko 1,35 milijuna kilometara, a zatim će se udaljavati, pa bi krajem siječnja trebao biti gotovo četiri milijuna kilometara od nas.
Datumi hvatanja i odlaska procjene su, a ne točni trenuci. EarthSky i Space.com pišu da je asteroid uhvaćen u travnju 2026. Za odlazak Sky at Night navodi prosinac ili možda siječanj, EarthSky kraj prosinca, a Space.com siječanj 2027. Ni MPC ni JPL u svojim objavama ne navode datume hvatanja i odlaska.
Može li se vidjeti iz Rijeke
Ne može. Prema efemeridi JPL-ova sustava Horizons, prividni je sjaj asteroida sredinom studenoga oko 25. magnitude. Pod tamnim nebom golim se okom vide zvijezde do otprilike 6. magnitude, a svakih pet magnituda znači stostruko slabiji sjaj. U kolovozu, kad je bio najbliži, imao je oko 20. magnitudu, pa su ga uz velike profesionalne instrumente snimili i teleskopi promjera tek 36 centimetara. U rujnu i listopadu, prema okružnici, mjerili su ga samo teleskopi promjera 4,3 i 2,24 metra, a 9. listopada sjaj mu je bio gotovo 25. magnitude. U studenome ga, prema MPC-ovoj bazi opažanja, prate teleskopi na Cerro Paranalu u Čileu te teleskopi Keck i Gemini na Havajima, promjera osam do deset metara. I na njihovim snimkama vidi se samo kao točkica svjetla, pa su sve slike koje prate vijesti o njemu, uključujući naslovnu sliku ovog članka, ilustracije.
Uz to asteroid klizi prema jugu neba i dalje slabi. Do sredine prosinca, kada će prema Horizonsu imati oko 27. magnitudu, spustit će se u zviježđe Kentaura, na oko 37 stupnjeva južne deklinacije, pa se gledano iz Rijeke ne bi podigao ni osam stupnjeva iznad obzora, a na nebu će se ujedno sve više primicati Suncu. Tko želi naučiti snalaziti se na noćnom nebu i pogledati Mjesec ili planete kroz pravi teleskop, može to u Astronomskom centru Rijeka.
Je li opasan
Nije. Na dan 15. studenoga 2026. asteroid se ne nalazi ni na NASA-inu popisu Sentry s objektima mogućeg udara ni na ESA-inu popisu rizičnih objekata. Sky at Night i EarthSky ističu da bi tijelo te veličine, kad bi i ušlo u atmosferu, izgorjelo kao bolid. Ovoliko blizu Zemlji ponovno će doći tek u prosincu 2058., na oko 1,9 milijuna kilometara, prema JPL-u, a EarthSky piše da ga Zemlja tada neće ponovno uhvatiti.
Minimjesec, kvazisatelit i pravi Mjesec
Naslovi o „drugom mjesecu“ miješaju nekoliko različitih pojava:
- Minimjesec je tijelo koje Zemljina gravitacija privremeno uhvati, kao QQ8. Jedan od ranijih bio je 2020 CD3, otkriven 15. veljače 2020., promjera oko 1,2 metra, koji je prema studiji međunarodne skupine astronoma uz Zemlju proveo najmanje 2,7 godina. Asteroid 2024 PT5 prema izračunu Carlosa i Raúla de la Fuente Marcosa bio je minimjesec od 29. rujna do 25. studenoga 2024., a istraživači Instituta za astrofiziku Kanarskih otoka zaključili su da je vjerojatno komad Mjeseca.
- Kvazisatelit ne kruži oko Zemlje, nego oko Sunca, u ritmu koji ga dugo drži u našoj blizini. Takvi su 2025 PN7, koji su 2025. opisali isti autori, i Kamoʻoalewa, do kojega je kineska sonda Tianwen-2 prema časopisu Sky & Telescope stigla oko 7. lipnja 2026.
- Mjesec je i dalje jedini stalni prirodni satelit Zemlje, s polumjerom od oko 1737 kilometara. QQ8 mu je promjerom više od milijun puta manji.
Ako tražite veliku nebesku pojavu koja će se iz Rijeke stvarno vidjeti, zabilježite u kalendar djelomičnu pomrčinu Sunca 2. kolovoza 2027. Slučaj 2026 QQ8 pokazuje i koliko je lako previdjeti tako sitna tijela: ako je uhvaćen krajem travnja, kako piše EarthSky, uz Zemlju je proveo gotovo četiri mjeseca prije nego što ga je itko primijetio.
Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.



