Kontakt
Cimet je jedan od najstarijih i najomiljenijih začina na svijetu, poznat ne samo po svom aromatičnom i toplom okusu, već i po brojnim zdravstvenim prednostima. Dobiva se iz unutarnje kore drveta Cinnamomum, koje raste u tropskim krajevima, prvenstveno na Šri Lanki, u Indiji, Kini i jugoistočnoj Aziji.
Cimet je jedan od najstarijih začina poznatih čovječanstvu, s bogatom i zanimljivom poviješću koja obuhvaća tisuće godina. Njegov miris, okus i ljekovita svojstva činili su ga iznimno vrijednim začinom kroz različite civilizacije, a njegova potražnja oblikovala je trgovačke putove i potaknula istraživanje svijeta.
Cimet se smatrao darom dostojnim bogova i faraona
Cimet se prvi put spominje u drevnim zapisima Kine, Indije i Egipta prije više od 4000 godina. Kineski ljekoviti tekstovi iz razdoblja dinastije Shang (1600.–1046. pr. Kr.) bilježe korištenje cimeta kao lijeka za različite tegobe.

U starom Egiptu, cimet se koristio u balzamiranju mumija zbog svojih konzervirajućih i aromatičnih svojstava. Bio je toliko cijenjen da se smatrao darom dostojnim bogova i faraona. Egipćani su ga također koristili za začinjavanje hrane, mirise i ulja za pomazanje.
Cimet je u antici bio toliko vrijedan da je bio skuplji od zlata. Grci i Rimljani su ga koristili kao luksuzni začin i lijek. Plinije Stariji, rimski povjesničar iz 1. stoljeća, bilježi da je cimet bio dvanaest puta skuplji od srebra. Rimljani su koristili cimet u ritualima, kao i u pogrebnim obredima. Tijekom kremacije cara Nerona 65. godine, legende kažu da je spaljena velika količina cimeta kao simbol raskoši i počasti.
U srednjem vijeku, cimet je postao jedan od najtraženijih začina u Europi. Bio je znak bogatstva i društvenog statusa, budući da su ga si mogli priuštiti samo najbogatiji plemići i trgovci. Cimet se koristio za konzerviranje hrane i aromatizaciju jela, osobito mesa, a vjerovalo se i da ima ljekovita svojstva, uključujući sposobnost liječenja prehlade i probavnih smetnji.
Cimet i dalje zauzima važno mjesto u svjetskoj kuhinji i tradicionalnoj medicini
Arapski trgovci kontrolirali su trgovinu cimetom, čuvajući porijeklo začina kao strogu tajnu. Tvrdili su da cimet dolazi iz mitskih zemalja i da ga nabavljaju pod opasnim okolnostima, čime su opravdavali visoke cijene.
U 15. i 16. stoljeću, potraga za začinima, uključujući cimet, bila je ključni motiv za europske pomorske ekspedicije. Portugalski istraživači prvi su stigli do Šri Lanke, glavnog izvora cejlonskog cimeta, krajem 15. stoljeća. Portugalci su monopolizirali trgovinu cimetom, prisiljavajući lokalne zajednice na proizvodnju za europsko tržište. U 17. stoljeću, Nizozemci su preuzeli kontrolu nad Šri Lankom i trgovinom cimetom, koristeći brutalne metode kako bi osigurali monopol. Kasnije su Britanci preuzeli otok u 19. stoljeću, čime je završila nizozemska dominacija.

S vremenom, proizvodnja cimeta proširila se izvan Šri Lanke, na druge tropske krajeve poput Indonezije, Indije i Vijetnama. Danas je cimet široko dostupan i koristi se u kulinarstvu, kozmetici, farmaciji i aromaterapiji.
Iako više nije luksuzni začin rezerviran za elitu, cimet i dalje zauzima važno mjesto u svjetskoj kuhinji i tradicionalnoj medicini. Njegova povijest svjedoči o tome kako su mirisi i okusi oblikovali trgovačke mreže, kulture i povijesne događaje.
Razlikujemo dvije vrste cimeta. Cejlonski cimet (Cinnamomum verum), poznat kao “pravi cimet”, ima suptilniji i slađi okus. Dolazi sa Šri Lanke i smatra se kvalitetnijom varijantom. Kasija cimet (Cinnamomum cassia), koji je intenzivnijeg okusa i pristupačniji. Najčešće se koristi u komercijalne svrhe.
Tradicionalno se koristi za borbu protiv infekcija uzrokovanih bakterijama i gljivicama
Cimet je bogat antioksidansima, poput polifenola, koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala u tijelu. Evo nekih ključnih koristi:

1. Regulacija šećera u krvi: Cimet može poboljšati osjetljivost na inzulin i pomoći u snižavanju razine šećera, što ga čini korisnim za osobe s dijabetesom tipa 2.
2. Protuupalna svojstva: Aktivni spojevi u cimetu mogu smanjiti upale i pružiti zaštitu od kroničnih bolesti.
3. Zdravlje srca: Pomaže u smanjenju lošeg kolesterola (LDL) i triglicerida, dok povećava razinu dobrog kolesterola (HDL).
4. Antibakterijska i antigljivična svojstva: Cimet se tradicionalno koristi za borbu protiv infekcija uzrokovanih bakterijama i gljivicama.
Cimet je izuzetno svestran začin. Dodaje se slatkim jelima poput pita, keksa i pudinga, ali i slanim jelima, osobito u azijskoj i bliskoistočnoj kuhinji. Također, popularan je sastojak u napitcima poput čaja, kave i tople čokolade. Mljeveni cimet ili štapići cimeta mogu biti osnova mnogih mješavina začina, poput indijskog garam masale ili marokanskog ras el hanouta.
Pretjerana upotreba kasija cimeta može biti štetna zbog visokog sadržaja kumarina, koji u velikim količinama može oštetiti jetru. Zbog toga se preporučuje umjerena upotreba ovog začina, osobito kod osoba koje ga konzumiraju svakodnevno.

I na kraju, cimet je puno više od običnog začina – on je pravo blago prirode. Bilo da se koristi za obogaćivanje okusa jela ili kao prirodni lijek, cimet je nezaobilazan dodatak svakoj kuhinji i načinu života. Pravi balans okusa i zdravlja!