Porez na nekretnine u Rijeci: tko plaća, tko ne i što vrijedi 2027.

Porez na nekretnine plaća se od 1. siječnja 2025., a u Rijeci iznosi 5 eura po kvadratnom metru korisne površine godišnje. Plaćaju ga vlasnici praznih stanova, vikendica i stanova u kratkoročnom najmu, a ne plaća se na nekretninu u kojoj netko stalno stanuje ili je za stalno stanovanje iznajmljena najmanje deset mjeseci u godini. Osam eura od 2027. vrijedi za Zagreb. Za Rijeku povećanje zasad nije predloženo, a izmjene zakona nema na objavljenom dnevnom redu Sabora.

Što je novo, a što nije

Unija Kvarnera 30. listopada u Rijeci nazvala je porez nepravednim, izvijestio je Kanal Ri. Povod je odluka zagrebačke Gradske skupštine, koja je 16. listopada s 24 glasa za i 7 protiv podigla porez s 5 na 8 eura od 1. siječnja 2027.

Sam porez uveden je izmjenama Zakona o lokalnim porezima (NN 152/24) umjesto poreza na kuće za odmor. Zakon određuje raspon od 0,60 do 8,00 eura po kvadratnom metru korisne površine (članak 26.), a iznos unutar raspona određuje svaki grad i općina. Rijeka ga je odlukom iz veljače 2025. (Službene novine Grada Rijeke 4/25) utvrdila na 5,00 eura, koliko je iznosio i porez na kuće za odmor.

Tko plaća, a tko je oslobođen

Porez plaća vlasnik na dan 31. ožujka godine za koju se utvrđuje, bio on fizička ili pravna osoba, domaća ili strana (članak 25.). Obveza se ne može ugovorom prebaciti na podstanara, navodi Porezna uprava. Prema članku 27. porez se ne plaća na nekretnine:

• koje služe za stalno stanovanje, i kad u njima ne živi vlasnik nego, primjerice, njegovo punoljetno dijete;
• iznajmljene za stalno stanovanje najmanje deset mjeseci u godini, uz ugovor o najmu prijavljen Poreznoj upravi;
• koje za stalno stanovanje služe domaćinu, što je posebna vrsta iznajmljivača (vidi niže);
• koje zbog proglašene prirodne nepogode nisu podobne za stanovanje ili kojima je onemogućena stambena namjena, primjerice jer nemaju infrastrukturu, što vlasnik mora dokazati;
• javne namjene, za institucionalni smještaj i u vlasništvu grada ili općine na njihovu području;
• koje društvo vodi kao namijenjene prodaji ili ih je preuzelo umjesto potraživanja, ako je do 31. ožujka prošlo manje od šest mjeseci.

Zakon gradovima dopušta i oslobođenje socijalno ugroženih građana, no ni riječka Odluka o porezima ni gradska stranica ga ne navode. Porezom nisu obuhvaćene nekretnine na koje se komunalna naknada plaća po koeficijentu za poslovni prostor (članak 2.).

Prijava prebivališta sama po sebi ne dokazuje stalno stanovanje: porezno tijelo može pozvati vlasnika da ga dokaže i prikupljati podatke o korištenju infrastrukture (članak 27. stavci 3. i 4.). Porezna uprava u mišljenju iz kolovoza 2025. gleda središte životnih interesa, za samca mjesto gdje boravi u pravilu dulje od 183 dana. Kako se prebivalište i boravište prijavljuju u Rijeci, opisali smo u vodiču za doseljene.

Iznajmljivači turistima: porez dolazi uz paušal

Plaćanje poreza na dohodak od iznajmljivanja i prijava nekomercijalnog smještaja ne utječu na status nekretnine (članak 25.). Vlasnik koji u nekretnini ne živi plaća porez i kad je turistima iznajmljuje cijele godine, navodi Porezna uprava. Turistički najam ne ulazi u deset mjeseci. Porez na nekretnine odvojen je od paušala, koji u Rijeci iznosi 120 eura po krevetu.

Iznimka je domaćin: iznajmljivač koji dio nekretnine koristi za vlastito stalno stanovanje, a ostatak iznajmljuje, ne plaća porez na tu nekretninu, navodi Porezna uprava. Domaćin je prema članku 30.a Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti iznajmljivač s prebivalištem u županiji u kojoj je objekt. Domaćinom se ne smatra onaj tko smještaj pruža u višestambenoj ili stambeno-poslovnoj zgradi. Vlasnik takvog stana ipak nije nužno bez oslobođenja: prema spomenutom mišljenju kratkotrajno pružanje smještaja samo po sebi ne dokazuje da nekretnina ne služi za stalno stanovanje, no stalno stanovanje mora dokazati vlasnik.

Pri prelasku na dugoročni najam računa se kalendarska godina. Prema mišljenju Porezne uprave iz listopada 2025. za stan koji je do 31. ožujka bio prazan, a iznajmljen je od 1. svibnja, porez se plaća za tu godinu. Deset mjeseci ne mora biti u jednom ugovoru. Iz toga izvodimo, a to nije izričit stav Porezne uprave, da bi novi najam za oslobođenje u 2027. trebao početi najkasnije 1. ožujka i trajati do kraja godine.

Koliko se plaća: primjer iz Rijeke

Računica je korisna površina puta 5 eura. Za prazan stan ili apartman od 60 kvadrata to je 300 eura godišnje, a za garsonijeru od 35 kvadrata 175 eura. Za stan od 60 kvadrata u Zagrebu porez će u 2027. iznositi 480 eura. Površina se u obrascu Porezne uprave navodi prema podacima za komunalnu naknadu.

Rješenje i što prijaviti do 31. ožujka

Porezno tijelo (u Rijeci Grad) donosi rješenje za svaku kalendarsku godinu prema stanju, namjeni i vlasništvu na dan 31. ožujka (članak 49.). Promjene tijekom godine računaju se od sljedeće godine. Oslobođeni ne dobivaju rješenje. Porez se plaća u roku od 15 dana od dostave rješenja, a žalba ne odgađa izvršenje. Zakon o lokalnim porezima ne propisuje datum do kojeg rješenje mora biti izdano, a ne navodi ga ni Grad na svojoj stranici.

Porezna uprava prijavu naziva iznimkom: porezna tijela podatke dobivaju iz evidencije komunalne naknade i drugih službenih izvora, pa prema njezinu vodiču vlasnik vikendice ili praznog stana koji plaća komunalnu naknadu i kojemu se ništa nije promijenilo ne šalje ništa. Do 31. ožujka godine za koju se porez utvrđuje prijavljuje se ono što porezno tijelo ne zna (članak 49.a):

• promjena površine ili namjene koja nije prijavljena za komunalnu naknadu;
• stalno stanovanje osobe bez prijavljenog prebivališta ili boravišta, uz njezin OIB;
• dugoročni najam čiji ugovor nije prijavljen Poreznoj upravi, što je moguće kad je najmodavac pravna osoba;
• prirodna nepogoda ili onemogućena stambena namjena, uz dokaze; prema mišljenju Porezne uprave od 11. ožujka 2026. onemogućena se namjena prijavljuje za svaku godinu iznova;
• dokazi za ostala oslobođenja koja porezno tijelo nema u evidenciji.

Grad Rijeka traži više. U pozivu od 12. ožujka 2026. među obveznike dostave podataka ubraja vlasnike nekretnina koje se ne koriste za stalno stanovanje. Na gradskoj stranici prijavu traži i od novih obveznika te pri promjeni vlasništva, a dokaz o svakoj promjeni koja utječe na porez u roku od 30 dana. Poziv je po našem čitanju širi od vodiča Porezne uprave, pa vlasniku prazne nekretnine savjetujemo da to prije 31. ožujka provjeri u Gradu. Poziv za 2027. još nije objavljen.

Prijava se podnosi mrežnim obrascem, na porez.nekretnine@rijeka.hr, poštom na Korzo 16 ili u pisarnici na Titovu trgu 3. Upiti se prema ovogodišnjem pozivu primaju na (051) 209 909 ponedjeljkom, srijedom i četvrtkom od 8.30 do 13.30. Za nedostavljanje podataka članak 56. propisuje kaznu od 1.000 do 6.630 eura.

Što je za 2027. zakon, što nacrt, a što prijedlog

• Zakon o lokalnim porezima: bez promjene. U pročišćenom tekstu zaključno s NN 119/26 posljednja je izmjena ona iz NN 152/24. Nema ga u izvještajima o Vladinu poreznom paketu iz rujna ni na dnevnom redu sjednice Sabora od 10. studenoga. Prijedlog izmjena nismo pronašli.
• Rijeka: nacrt, ne odluka. Nacrt u savjetovanju do 26. studenoga ukida porez na potrošnju od 2027., a iznos od 5 eura ne mijenja.
• Paušal za iznajmljivače: konačni prijedlog. Prijedlog izmjena Zakona o porezu na dohodak, upućen Saboru u rujnu, od 1. siječnja 2027. podiže donju granicu po krevetu sa 100 na 150 eura u prvoj i sa 70 na 100 eura u drugoj kategoriji turističke razvijenosti. Sabor ga je u prvom čitanju prihvatio 25. rujna, a Vlada mu je 5. studenoga uputila konačni prijedlog s istim iznosima. Na objavljenom dnevnom redu sjednice koja počinje 10. studenoga zasad nije, a u Narodnim novinama do broja 119/26 nije objavljen. Rijeka je prema Telegramu u drugoj kategoriji, pa bi njezinih 120 eura ostalo u predloženom rasponu od 100 do 200 eura.
• Ugostiteljska djelatnost: konačni prijedlog. Novi zakon (P.Z.E. 315) na dnevnom je redu sjednice od 10. studenoga, u drugom čitanju, a stupio bi na snagu 1. siječnja 2027. Definicija domaćina, o kojoj ovisi porezno oslobođenje, u tom tekstu i dalje isključuje višestambene i stambeno-poslovne zgrade.

Gradovi i općine odluku o porezu na nekretnine mogu mijenjati do 15. prosinca, a izmjena stupa na snagu 1. siječnja iduće godine (članak 42.), pa konačni iznosi za 2027. prije toga neće biti poznati.

Koliko je drugdje u županiji

Prema usporednoj tablici Porezne uprave, Mali Lošinj i Lopar za 2026. su podigli porez s 5 na 8 eura, Punat s 2 eura na raspon od 6 do 8 eura, a Opatija s 5 na 8 eura, osim Male i Vele Učke (0,66 eura). Neki drugi iznosi za 2026.: Rab 6,00 eura, Krk 3,50 do 6,00, Kastav i Crikvenica 5,00 (u crikveničkoj ulici Kotor 1,50), Delnice 2,00 do 3,00, Kostrena 1,66 te Bakar i Viškovo 1,60 eura.

Što prigovara Unija Kvarnera i što kažu drugi

Nedo Pinezić iz Unije Kvarnera smatra porez nepravednim jer vlasnike u kratkoročnom najmu izjednačava s vlasnicima praznih nekretnina koje služe za čuvanje kapitala. Predlaže tri razine: nekretnine lokalnog stanovništva, uključujući one u kojima vlasnici primaju turiste, kuće za odmor te investicijske nekretnine, a prema Novom listu samo bi posljednje trebale biti stvarni predmet oporezivanja. Gradove i općine pozvao je da ne slijede Zagreb, a Robert Salečić rekao je da nema najava sličnog poteza u Rijeci i da ga Unija Kvarnera ne bi podržala. Ta je stranka jedna od šest koje su na izborima podržale gradonačelnicu Ivu Rinčić.

Pouzdanog broja praznih stanova u Rijeci nema. Grad je u siječnju 2025. naveo 2.939 stambenih jedinica bez potrošnje vode u prvih osam mjeseci 2024., kao jedini dostupan podatak za procjenu, a ne kao popis praznih stanova. Pinezić i Novi list spominju znatno veće brojke, ali bez objavljenog izvora, pa ih ne prenosimo.

Odgovor Grada Rijeke ili Vlade na konferenciju do 9. studenoga nismo pronašli. Stavovi u nastavku izneseni su ranije i nisu odgovor Uniji. Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević povećanje je branio potrebom da se dio praznih stanova u Zagrebu stavi u funkciju stanovanja. Ministar graditeljstva Branko Bačić rekao je da je zagrebačka odluka na tragu Nacionalnog plana stambene politike te da očekuje niži porez na dohodak u Zagrebu. Oporbeni klubovi HDZ-DP-HSU, Drito i Zagrepčanke tražili su da se točka skine s dnevnog reda: Dragana Turkalj (Drito) prijedlog je nazvala nepravednim, a Neven Mikša (HDZ) rekao je da mjera neće dovesti stanove na tržište. Sam zakon u veljači 2025. kritizirao je tadašnji riječki gradonačelnik Marko Filipović jer u isti koš stavlja vlasnika deset stanova i vlasnika naslijeđene garsonijere, a porez bi po njegovu mišljenju trebao biti progresivan.

Stanje provjereno 9. studenoga 2026.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.