Stare kamene stube prekrivene mahovinom i jesenskim lišćem, s mutnom pozadinom drveća

Trsatske stube: koliko stepenica ima Trsat, gdje počinju, koliko traje uspon i što je na vrhu

Trsatske stube, službeno Trsatske stube Petra Kružića, najkraći su pješački put iz središta Rijeke na Trsat. Počinju u sjeverozapadnom kutu Titova trga, kod baroknog trijema s reljefom Bogorodice, a do crkve Majke Božje Trsatske imaju 561 stubu. Za osobu prosječne kondicije uspon traje okvirno dvadesetak minuta do pola sata. Na vrhu su Svetište Majke Božje Trsatske i Trsatska gradina, a tko ne želi pješačiti, iz centra na Trsat može doći gradskim autobusom linije 2.

Zovu ih i škaline. Gotovo pet stoljeća vode hodočasnike od podnožja brijega, gdje je nekad bila luka na ušću Rječine, do svetišta na vrhu.

Gdje počinju Trsatske stube

Polazište je u sjeverozapadnom kutu Titova trga, pokraj zgrade nekadašnje Prve hrvatske štedionice. Početak označava barokni prolazni trijem nalik malom slavoluku, s reljefom Bogorodice s Djetetom na pročelju. Trijem je kronogramom datiran u 1745. godinu, a na njemu je i spomen-ploča Petru Kružiću. Na kartama i u adresama stube ćete naći pod imenom Trsatske stube Petra Kružića.

Koliko stepenica ima Trsat

Ovisi o tome do kamo brojite. Svetište Majke Božje Trsatske navodi da od Titova trga do platoa na Šetalištu Joakima Rakovca ima 539 stuba, a do same crkve 561, i taj broj smatra konačnim. Isti broj, 561, navodi i Turistička zajednica grada Rijeke. U vodičima se spominju i drugi brojevi, poput 538, ili se piše samo da ih je „više od pet stotina“, jer su se stube kroz stoljeća više puta dograđivale i obnavljale.

Prvi dio, koji je Petar Kružić dao sagraditi 1531., imao je 128 stepenica i prolazio je najstrmijim dijelom puta.

Koliko traje uspon i koliko je naporan

Osoba prosječne kondicije popet će se okvirno za 20 do 30 minuta, ovisno o tempu i predasima. Kreće se gotovo s razine mora, a Trsatska gradina stoji na brijegu visokom 138 metara. Stube su mjestimice strme, ali uz njih su kapele i odmorišta, pa se lako zastane i uhvati dah. Silazak je manje naporan, ali više opterećuje koljena, pa tko ima problema sa zglobovima, neka gore ide stubama, a dolje autobusom.

Obujte udobne cipele s potplatom koji ne kliže, a ljeti ponesite vodu.

Što se vidi na putu

  • Ulazni trijem iz 1745. s reljefom Bogorodice Tješiteljice žalosnih (lat. Consolatrix afflictorum) i spomen-pločom Petru Kružiću.
  • Zavjetne kapele uz stube, gotičke i barokne, posvećene svecima. Podizali su ih ugledni pojedinci kao zavjet.
  • Kapela sv. Ignacija Loyole, koju je dao podići brinjski kapetan Franjo Gabrijel Aichelburg kad je 1725. dao sagraditi gornji dio stuba.
  • Kapela sv. Nikole na završetku stuba, s glagoljskim natpisom iz 1531. godine.
  • Skulptura Marija kipara i slikara Željka Kranjčevića Wintera, postavljena 2008. pri vrhu stuba, na mjestu s kojeg se pruža pogled na Rijeku. Posvećena je majkama i ženama pomoraca.

Na vrhu: Svetište Majke Božje Trsatske

Stube izlaze pred crkvu Majke Božje Trsatske i franjevački samostan na Frankopanskom trgu. Svetište samo sebe opisuje kao najstarije hrvatsko marijansko svetište s neprekinutom tradicijom štovanja Majke Božje. Prema predaji, ovdje je od 1291. do 1294. boravila Sveta kuća iz Nazareta, koja se danas nalazi u Loretu. Papa Urban V. 1367. darovao je sliku Gospe Trsatske, koja se štuje kao Majka Milosti. Na oltaru je danas kopija, a original se čuva u riznici. Franjevci su čuvari svetišta od 15. stoljeća.

Uz crkvu vrijedi pogledati Kapelu zavjetnih darova, u kojoj su i darovi habsburških vladara, te Marijin perivoj. Riznica i galerija razgledavaju se uz prethodnu najavu na broj 051 452 900. Raspored u tablici objavljen je na stranicama svetišta, gdje treba provjeriti aktualno stanje prije dolaska, osobito za blagdane:

ŠtoKada
Crkva otvorenasvaki dan 6.30 – 20 sati
Mise od ponedjeljka do subote7, 8.30 i 18.30
Mise nedjeljom7, 9, 10, 11.30 i 18.30
Krunicasvaki dan u 17.50
Ured franjevačkog samostanaponedjeljak – petak, 8 – 12 i 14 – 17 sati

Za vrijeme bogoslužja crkva se ne razgledava, pa je za obilazak najbolje doći između misa. Od svibnja do listopada traje hodočasnička sezona, a subotom je za hodočasnike u 9 sati križni put na Trsatskoj kalvariji i u 10 sati misa.

Trsatska gradina: radno vrijeme i ulaznice

Od svetišta se do Gradine stiže kratkom šetnjom, prateći smjerokaze. Kaštel na adresi Partizanski put 9A jedna je od najstarijih utvrda u Hrvatskom primorju, a Trsat se prvi put spominje 1288. Grof Laval Nugent kupio je gradinu 1826. i dao je obnoviti, a u njoj je i mauzolej obitelji Nugent. S vidikovca se pruža pogled na grad i Kvarner. U kaštelu su info punkt i interpretacijski centar Putovima Frankopana, galerijski i izložbeni prostor te kafić, a ljeti koncerti i predstave na otvorenom u sklopu programa Ljeto na Gradini. Gradina je pozornica i drugih događanja, poput Noći tvrđava.

Prema Turističkoj zajednici grada Rijeke, info punkt i muzejska zbirka rade od ponedjeljka do subote od 9 do 17 sati, a nedjeljom su zatvoreni. Kaštel je otvoren i poslije, dok radi kafić. Ulaznica se naplaćuje od 9 do 17 sati, a poslije 17 sati ulaz je slobodan za sve posjetitelje. Cijene se razlikuju po sezonama:

Ulaznica1. listopada – 31. ožujka1. travnja – 30. rujna
Odrasli2,00 €3,00 €
Umirovljenici, studenti, djeca od 7 do 18 godina0,50 €1,50 €
Obiteljska (dvoje odraslih i dvoje djece starije od 7 godina)4,50 €8,00 €
Djeca do 7 godina, osobe s invaliditetom, stanovnici Rijeke i Primorsko-goranske županijebesplatnobesplatno

Grupe od 15 i više osoba imaju 10 posto popusta. Radno vrijeme i cjenik mogu se promijeniti, pa ih prije posjeta provjerite na stranici Ulaz na Trsatski kaštel ili na broju 051 217 714 (e-pošta gradina@visitRijeka.hr).

Kako na Trsat bez stuba: autobus i automobil

Iz centra na Trsat vozi Autotrolejeva gradska linija 2 (Trsat – Srdoči). U smjeru Trsata uđite na stajalištu Riva, Tržnica ili Fiumara B, a izađite na stajalištu Trsat crkva, kod svetišta. Do istog stajališta vozi i linija 8 u smjeru Torpedo – Trsat – Kampus, koja staje i na Titovu trgu, u podnožju stuba. Natrag prema centru linija 2 polazi sa stajališta Trsat, sljedećeg iza stajališta Trsat crkva, pa je česta kombinacija gore pješice, dolje autobusom. Cijene karata i kupnju mobitelom donosi naš vodič kroz karte i aplikaciju Autotroleja, a polaske i trase provjerite u voznom redu na stranicama Autotroleja jer se mijenjaju.

Na Trsat se može i automobilom, no za Veliku Gospu i druge velike blagdane, kad dolazi mnogo hodočasnika, jednostavnije je auto ostaviti u gradu i doći autobusom ili pješice. Zone i cijene parkiranja u gradu našli smo u vodiču Parkiranje u Rijeci.

Kada ići i na što paziti

  • Doba dana: ljeti krenite rano ujutro ili predvečer, kad je manje sunca i vrućine. Tko želi vidjeti muzejsku zbirku na Gradini, neka dođe od ponedjeljka do subote između 9 i 17 sati.
  • Kiša: kamene stube po kiši i neposredno nakon nje znaju biti skliske, pa hodajte polako, osobito pri silasku. Ako vas loše vrijeme ipak zadrži u gradu, pogledajte ideje za Rijeku po kiši.
  • Zima: za jake bure i u rijetkim danima s ledom sigurnije je ići autobusom.
  • Pristupačnost: stubama se ne može s invalidskim ni dječjim kolicima. Tada je bolji izbor autobus do stajališta Trsat crkva. Osobe s invaliditetom na Gradinu ulaze besplatno.
  • Blagdani: svetište je posebno svečano 15. kolovoza, za Veliku Gospu, pa tada računajte na mnogo hodočasnika na stubama i oko crkve. Kako izgleda proslava, opisali smo u članku Velika Gospa na Trsatu.

Povijest Trsatskih stuba

Petar Kružić (oko 1490. – 1537.) bio je senjski kapetan i kliški knez, koji se proslavio u borbama protiv Osmanlija. Pobijedio ih je kod Klisa 1524. i kod Senja 1525. godine. Godine 1531. dao je kao zavjet Majci Božjoj sagraditi prvi dio stuba prema svetištu, a iste godine i kapelu sv. Petra u trsatskoj crkvi. Poginuo je u ožujku 1537. kod Solina, za opsade Klisa. Njegova sestra Jelena otkupila je od Osmanlija njegovu glavu za stotinu dukata, a prema svetištu ona je navodno položena u kriptu kapele sv. Petra.

Gornji dio stuba sagrađen je 1725. zaslugom brinjskog kapetana Franje Gabrijela Aichelburga, a ulazni trijem na Titovu trgu potječe iz 1745. Stube su poslije više puta obnavljane, među ostalim 1931., a kapele uz njih ugledni su pojedinci kroz stoljeća podizali kao zavjet. Skulptura Marija pri vrhu dodana je 2008. Stube su tako postale mjesto hodočašća i pokore: tisuće vjernika stoljećima su se njima penjale prema svetištu, nerijetko i na koljenima.

Česta pitanja o Trsatskim stubama

Koliko stepenica ima Trsat?
Od Titova trga do crkve Majke Božje Trsatske ima 561 stubu, a do platoa na Šetalištu Joakima Rakovca 539. Te brojeve navodi svetište, a 561 i Turistička zajednica grada Rijeke.

Gdje počinju Trsatske stube?
U sjeverozapadnom kutu Titova trga, kod baroknog trijema s reljefom Bogorodice, pokraj zgrade nekadašnje Prve hrvatske štedionice.

Koliko traje uspon Trsatskim stubama?
Okvirno dvadesetak minuta do pola sata za osobu prosječne kondicije, ovisno o tempu i predasima.

Kojim autobusom na Trsat?
Linijom 2 Autotroleja iz centra, s izlaskom na stajalištu Trsat crkva. Do istog stajališta vozi i linija 8 u smjeru Torpedo – Trsat – Kampus, koja staje i na Titovu trgu.

Je li ulaz na Trsatsku gradinu besplatan?
Za stanovnike Rijeke i Primorsko-goranske županije, djecu do 7 godina i osobe s invaliditetom uvijek, a za sve posjetitelje poslije 17 sati. Od 9 do 17 sati ulaznica za odrasle stoji 2 eura od listopada do ožujka i 3 eura od travnja do rujna. Aktualni cjenik objavljuje Turistička zajednica grada Rijeke.

Mogu li se stubama popeti s dječjim kolicima?
Ne. S kolicima je bolje doći autobusom linije 2 do stajališta Trsat crkva.