Kontakt
Losos je i morska i riječna riba. Izleže se u slatkoj vodi, kao mlada riba seli u more, ondje odrasta jednu do šest godina, a za mrijest se vraća u rijeku – najčešće baš onu u kojoj se izlegao. Takve ribe zovu se anadromne. Ni losos iz trgovine nije iznimka: uzgojeni atlantski losos prvih osam do petnaest mjeseci provede u slatkovodnim bazenima, a ostatak života u morskim kavezima.
Na ribarnici losos stoji uz morsku ribu, a u dokumentarcima skače uz riječne brzace. Obje su slike točne, samo prikazuju različite faze istog putovanja. NOAA Fisheries, američka služba za ribarstvo, navodi da mladi lososi u rijeci ostaju od nekoliko sati do nekoliko godina, ovisno o vrsti i uvjetima, a u oceanu od jedne do šest godina.
Što znači da je losos anadromna riba
Anadromne ribe veći dio rasta provode u moru, a razmnožavaju se u slatkoj vodi. To traži veliku prilagodbu organizma: u rijeci tijelo mora zadržavati soli, a u moru izbacivati njihov višak.
Nisu sve populacije anadromne. Neke cijeli život provode u jezerima i rijekama, a postoje i srodne vrste s drukčijim selidbama. Kad govorimo o tipičnom atlantskom ili pacifičkom lososu, ipak mislimo na ciklus između rijeke i mora.
Životni ciklus lososa: od riječnog šljunka do oceana i natrag
Ženka u čistom šljunku iskopa gnijezdo i položi jaja, koja mužjak oplodi. Voda mora protjecati kroz šljunak i donositi dovoljno kisika. Nakon izlijeganja mlađ se najprije hrani zalihom iz žumanjčane vrećice, a zatim izlazi iz gnijezda i počinje sama loviti hranu. Zaklon, temperatura vode, količina hrane i prohodnost rijeke presudni su za preživljavanje.
Prije odlaska u more mladi losos prolazi smoltifikaciju: tijelo mijenja način regulacije vode i soli, a riba postaje srebrnasta. Ušće rijeke prijelazna je zona u kojoj se postupno privikava na slanu vodu.
U moru losos nalazi obilniju hranu i brzo raste. Hrani se beskralježnjacima i ribama, ovisno o vrsti, veličini i području. Ružičasta boja mesa potječe od karotenoida koje dobiva hranom, zato boja sama po sebi ne otkriva je li riba divlja ili uzgojena.
Za povratak u matičnu rijeku losos se oslanja na više osjetila: u oceanu mu pomažu i drugi okolišni znakovi, a kad stigne do obale, rijeku prepoznaje ponajprije po mirisu vode u kojoj se izlegao. Put uzvodno troši goleme zalihe energije: riba svladava struju, slapove, predatore i brane. Pacifički lososi nakon mriještenja ugibaju, dok atlantski losos može preživjeti i mrijestiti se ponovno, premda to uspije manjem dijelu riba. Osim brana, losose na cijelom tom putu ugrožavaju zagrijavanje vode, onečišćenje i gubitak riječnih staništa, pa za njihovu zaštitu nije dovoljno čuvati samo more ili samo mrijestilište.
Gdje živi losos
Atlantski losos (Salmo salar) mrijesti se u rijekama koje se ulijevaju u sjeverni Atlantik: od sjevera Portugala i Španjolske, Francuske i Britanskog otočja do Skandinavije, Baltika i sjeverozapadne Rusije, na Islandu te na istočnoj obali Kanade i sjeveroistoku SAD-a. Pacifički lososi žive u sjevernom Tihom oceanu i rijekama koje se u njega ulijevaju, od Kalifornije do Aljaske i od Japana do Kamčatke.
U Sredozemnom i Jadranskom moru losos prirodno ne živi. Hrvatska ipak ima svog „lososa”: mladicu (Hucho hucho), koju zovu i dunavski losos. To je isključivo slatkovodna riba dunavskog sliva, a kod nas živi u rijekama poput Kupe i Une. Mladica je ugrožena vrsta zaštićena europskom Direktivom o staništima.
Vrste lososa
U kuhinji i trgovini najčešće se susreću ove vrste:
- atlantski losos (Salmo salar) – gotovo sav svježi i dimljeni losos u europskim trgovinama, i to uzgojeni, jer je komercijalni izlov divljeg atlantskog lososa danas vrlo ograničen
- crveni losos (engl. sockeye, Oncorhynchus nerka) – divlji pacifički losos tamnocrvenog mesa
- ružičasti losos ili losos grbavac (engl. pink, O. gorbuscha) – najmanji pacifički losos, čest u konzervama
- keta losos (engl. chum, O. keta) – poznat i po krupnoj crvenoj ikri
- coho (O. kisutch) te chinook ili kraljevski losos (O. tshawytscha) – potonji je najveći među pacifičkim lososima
Je li losos iz trgovine morski ili riječni?
Oboje. Norveški proizvođač Lerøy Seafood opisuje uobičajeni postupak: jaja se izlegu u slatkovodnim bazenima na kopnu, gdje mlađ ostaje osam do petnaest mjeseci, a zatim se prebacuje u morske kaveze u kojima raste još 14 do 22 mjeseca, dok ne dosegne četiri do šest kilograma. I uzgojeni losos, dakle, živi i u slatkoj i u slanoj vodi.
Korisnije od pitanja „morski ili riječni” podaci su s deklaracije. Prema pravilima EU-a na ribi moraju pisati trgovački i znanstveni naziv, način proizvodnje (ulovljeno, ulovljeno u slatkim vodama ili uzgojeno) te područje ulova ili zemlja uzgoja. Izraz „riječni losos” bez tih podataka ne govori mnogo.
Ako lososa pripremate za Badnjak, pogledajte kako ga ispeći da ostane sočan u tekstu losos iz pećnice bez isušivanja. Za tradicionalniji blagdanski stol tu je bakalar, a više o lososu kao namirnici pročitajte u članku losos – jedna od najcjenjenijih vrsta ribe.
