Kontakt
Klima-uređaj u grijanju radi kao dizalica topline zrak–zrak: toplinu ne proizvodi iz struje, nego je prenosi iz vanjskog zraka u stan. Zato uređaj energetskog razreda A++ ili A+++ u standardnoj sezoni grijanja za svaki kilovatsat struje u prostor preda prosječno 4,6 ili više kilovatsati topline. Koliko će trošiti baš kod vas, ovisi o toplinskim gubicima stana, vanjskoj i zadanoj temperaturi te o konkretnom modelu.
Pitanje koliko klima troši nema jedan broj koji vrijedi za svaki stan. Uređaj deklarirane snage grijanja 3,5 kW ne povlači iz mreže stalno 3,5 kW. Snaga grijanja opisuje isporučenu toplinu, dok je električna snaga niža i mijenja se tijekom rada invertera.
Američko ministarstvo energije objašnjava da dizalice topline prenose toplinu umjesto da je izravno proizvode, o čemu smo pisali i u tekstu zašto je dizalica topline energetski učinkovita. Zato mogu biti znatno učinkovitije od električnih grijalica, ali rezultat ovisi o pravilnom odabiru i ugradnji.
Kako izračunati potrošnju klime za grijanje
Na naljepnici ili u tehničkom listu potražite ulaznu električnu snagu u grijanju, izraženu u kilovatima. Okvirna potrošnja dobiva se formulom:
potrošnja u kWh = prosječna ulazna snaga u kW × broj sati rada
Ako uređaj u promatranom razdoblju prosječno povlači 0,7 kW i radi osam sati, potrošit će približno 5,6 kWh. To nije univerzalna prognoza: inverter nakon zagrijavanja prostora smanjuje snagu, a pri hladnom startu ili vrlo niskoj vanjskoj temperaturi radi jače.
Za cijelu sezonu korisniji je podatak s energetske naljepnice. Godišnja potrošnja u grijanju ondje je, prema europskoj uredbi o ekodizajnu klima-uređaja, izračunata kao projektno toplinsko opterećenje (Pdesignh) pomnoženo s 1400 sati i podijeljeno sa SCOP-om. Za uređaj s Pdesignh od 3,0 kW i SCOP-om 4,6 to je oko 913 kWh za prosječnu europsku sezonu grijanja. Taj je broj standardiziran za usporedbu modela, a ne prognoza vašeg računa. Iznos u eurima dobit ćete kad kilovatsate pomnožite s ukupnom cijenom kilovatsata s vlastitog računa za struju, u kojoj su zajedno energija, mrežarina, naknade i PDV.
COP i SCOP: što piše na energetskoj naljepnici
COP je omjer isporučene topline i utrošene električne energije u određenim ispitnim uvjetima. COP 4 znači da je u tim uvjetima za jedan kilovatsat struje dobiveno približno četiri kilovatsata topline.
SCOP je sezonski pokazatelj i korisniji je za usporedbu uređaja jer uzima u obzir cijelu sezonu, s blažim i hladnijim danima. Ipak, oznaka ne zna koliko topline gubi vaš stan, držite li vrata otvorena ni koliko je prljava unutarnja jedinica. Gledajte je kao alat za usporedbu modela, a ne kao obećani račun.
Razredi energetske učinkovitosti u grijanju određeni su SCOP-om: A+++ znači SCOP od 5,10 naviše, A++ od 4,60 do 5,10, a A+ od 4,00 do 4,60. Naljepnica može prikazivati podatke za tri klimatske zone – prosječnu, topliju i hladniju – koje se računaju s projektnim vanjskim temperaturama od −10 °C, +2 °C i −22 °C. Kad uspoređujete modele, uspoređujte istu zonu, najčešće prosječnu.
Zašto pravilo po četvornom metru nije dovoljno
Stan od 50 četvornih metara na srednjem katu novije zgrade može trebati manje topline od stana iste površine pod neizoliranim krovom. Na potreban kapacitet utječu:
- vanjski zidovi i kvaliteta izolacije
- površina, orijentacija i kvaliteta prozora
- visina stropa i raspored prostorija
- najniža uobičajena vanjska temperatura
- propuhivanje kroz stolariju
- broj ukućana i drugi izvori topline
Vodič američkog programa Energy Saver upozorava da gruba procjena samo prema površini zanemaruje klimu i energetsku učinkovitost zgrade. Predimenzioniran uređaj češće se pali i gasi, manje je ugodan i nepotrebno košta.
Radi li klima na −15 ili −25 °C?
Kako vanjska temperatura pada, uređaju je teže prikupiti toplinu: kapacitet i učinkovitost se smanjuju, a vanjska jedinica povremeno pokreće odmrzavanje. Tada unutarnji ventilator nakratko uspori ili stane, što nije kvar.
Natpis „grije do −25 °C” označava donju granicu radnog područja: ispod te temperature uređaj više ne može davati toplinu. Natpis ne govori koliko će topline uređaj dati pri −15 °C. Za to potražite proizvođačevu tablicu kapaciteta grijanja ili barem deklarirani kapacitet pri −7 °C i −10 °C u tehničkom listu.
Na kvarnerskoj i dalmatinskoj obali temperatura se rijetko i kratko spušta ispod nule, pa klima ondje većinu zime radi u povoljnim uvjetima. U Gorskom kotaru, Lici i na kontinentu, gdje su minusi uobičajeni, za klimu kao glavni izvor grijanja birajte model predviđen za hladnu klimu i predvidite pričuvni izvor topline.
Koju snagu klime odabrati za stan
Tražite proračun toplinskih gubitaka i jasno objašnjenje pretpostavki. Dobar ponuditelj pita za izolaciju, stolariju, položaj stana i raspored prostorija, a ne samo za kvadraturu. Provjerite minimalni i maksimalni kapacitet, buku, SCOP i kapacitet pri niskoj temperaturi.
U tehničkom listu potražite i Pdesignh, projektno toplinsko opterećenje za koje je uređaj deklariran pri −10 °C u prosječnoj klimi, pa ga usporedite s proračunom gubitaka vašeg stana. Jedna unutarnja jedinica dobro grije prostoriju u kojoj se nalazi, ali zatvorene sobe na kraju hodnika često ostanu hladnije.
Za kriterije poput buke, filtara i upravljanja pogledajte vodič kako izabrati najbolji klima-uređaj za grijanje. Ako tek planirate sustav grijanja, usporedite i druge vrste dizalica topline te vodeno podno grijanje.
Kako smanjiti potrošnju bez gubitka udobnosti
Postavite stabilnu, razumnu temperaturu umjesto čestog podizanja na maksimum. Usmjerite topao zrak prema nižem dijelu prostorije i ne zaklanjajte unutarnju jedinicu namještajem ili zavjesama.
Redovito čistite filtre klima-uređaja i pazite da vanjska jedinica nije zaklonjena ni zatrpana. Serviser treba provjeriti izmjenjivače, odvod kondenzata i rashladni krug prema uputama proizvođača.
Koliko će klima stvarno trošiti u vašem stanu
Najbolji odgovor daje mjerenje. Očitajte brojilo prije i nakon nekoliko dana slične vanjske temperature, zabilježite zadanu temperaturu i usporedite potrošnju s danima kad klima ne radi. Tako ćete dobiti realniji broj od bilo kojeg općeg kalkulatora i lakše uočiti treba li promijeniti postavke, bolje brtviti prozore ili pozvati servis.
