Kontakt
Da bi orhideja (Phalaenopsis) ponovno procvjetala, trebaju joj tri uvjeta: zdravo korijenje i listovi, jako, ali raspršeno svjetlo te četiri do pet tjedana bez vrućine, s danima do oko 25 °C i noćima od 15 do 18 °C. Listopad je za to najbolji trenutak: prozorska klupica noću se sama ohladi, grijanje još ne radi punom snagom, a nova se stapka obično pokaže nakon otprilike mjesec dana.
Prvo provjerite je li orhideja zdrava i ima li dovoljno svjetla
Cvatnja troši zalihe koje je biljka skupila tijekom rasta. Zato American Orchid Society kao prvi uvjet navodi zdravu biljku koja je imala dovoljno svjetla da te zalihe stvori. Dobar su znak novi list i čvrsto, punašno korijenje svijetle, srebrnaste do zelene boje. Ako je korijenje smeđe, suho i žilavo ili kašasto, ako na biljci ima štetnika ili su listovi naborani, orhideji treba oporavak, a ne poticanje cvatnje.
Phalaenopsis spada u orhideje kojima je dovoljno slabije do srednje svjetlo, ali u dubini sobe neće procvjetati. Najbolje mu odgovara prozor okrenut istoku ili zapadu, a južni uz tanku zavjesu. Izravno ljetno sunce može vrlo brzo opeći list, dok zimi biljci treba što svjetlije mjesto. Boja lista dobar je pokazatelj: maslinastozelena znači da je svjetla taman, tamnozelena da ga je premalo, a crvenkasti rubovi da ga je previše.
Hladnije jesenske noći pokreću novu stapku
Okidač za cvatnju Phalaenopsisa nije gnojivo, nego temperatura. Cvjetna stapka kreće kad biljka nekoliko tjedana boravi na temperaturi nižoj od približno 26 °C, osobito danju. U istraživanjima su biljke ujednačeno potjerale stapke nakon četiri do pet tjedana na 25 °C danju i 20 °C noću ili na 20 °C danju i 15 °C noću. Na sjevernoj polutki stapke se zato najčešće pojavljuju u listopadu i studenome, kad noći zahlade.
RHS za kućne uvjete savjetuje da zdravu biljku otprilike mjesec dana držite na mjestu oko 5 °C hladnijem nego inače. Noćna temperatura od 15 do 18 °C sasvim je dovoljna. Botanički vrt Missourija navodi da stapke potiče i nekoliko tjedana jesenskih noći od oko 13 °C; hladnije od toga ne treba.
U stanu na Kvarneru to se u listopadu često postiže samo od sebe: soba koja se noću ne grije ili prozorska klupica ohlade se za nekoliko stupnjeva. Mali termometar koji pamti najnižu i najvišu temperaturu za dan-dva pokazat će vam koliko je zaista toplo uz biljku.
Pazite i na suprotnu krajnost. Orhideja ne smije stajati iznad radijatora ni na putu toplog zraka iz klima-uređaja ili dizalice topline. Ako je mlada stapka, kraća od desetak centimetara, izložena temperaturi od 28 °C ili višoj, umjesto pupova može razviti mladu biljčicu (keiki) ili će pupovi otpasti. Štete joj i nagle promjene temperature te propuh, primjerice kad je prozor otvoren za vrijeme bure: pupovi tada otpadaju, a hladnoća već za nekoliko sati može ostaviti žute, vodenaste mrlje na listovima.
Zalijevanje i gnojidba dok čekate stapku
Stalno mokra kora guši korijen, a biljka s oštećenim korijenom nema snage za cvatnju. Zalijevajte kad se kora gotovo osuši, temeljito i mlakom vodom, po mogućnosti ujutro, a zatim pustite da se voda potpuno ocijedi. Voda ne smije ostati u srcu biljke, između mladih listova, jer ondje izaziva trulež. Odrasloj biljci u kori obično je dovoljno jedno zalijevanje tjedno, no u hladnijem jesenskom stanu kora se suši sporije. Detaljan postupak pronađite u vodiču kako zalijevati orhideju.
Gnojite slabo, ali redovito. Botanički vrt Missourija preporučuje uravnoteženo gnojivo za orhideje (primjerice formulacije 20-20-20) u pola koncentracije navedene na etiketi, jednom tjedno ili tri tjedna od četiri, a zimi u četvrtini koncentracije. Jednom mjesečno korijen temeljito isperite čistom vodom da se ne nakupljaju soli. RHS preporučuje da svako četvrto zalijevanje bude bez gnojiva.
Gnojiva za „poticanje cvatnje” s puno fosfora nisu čarobno rješenje. Istraživači sa Sveučilišta Michigan State ističu da nijedno istraživanje na orhidejama nije pokazalo da se cvatnja može izazvati načinom zalijevanja ili gnojidbe. Kod drugih biljaka kojima cvatnju pokreće hladnoća pokazalo se i da nedostatak dušika cvatnju može čak odgoditi.
Što napraviti s orhidejom nakon cvatnje i gdje odrezati stapku
Kad otpadne posljednji cvijet, pogledajte stapku. Ako je smeđa i suha, odrežite je čistim, dezinficiranim škarama što bliže bazi.
Ako je stapka još zelena, imate dva izbora. Možete je odrezati pri dnu, pa će biljka snagu uložiti u nove listove i korijen; Botanički vrt Missourija tada računa na novu cvatnju unutar godine dana. Ili je skratite tik iznad drugog čvora odozdo (čvorovi su mali smeđi prstenovi na stapki), kako savjetuje i RHS, pa iz čvora ispod reza može krenuti bočna grana s novim pupovima. Takav rez iscrpljuje biljku, zato ga ostavite za snažne, zdrave primjerke. Slabijoj orhideji bolje je odrezati stapku pri dnu.
Presađivanje dolazi na red otprilike svake dvije godine ili ranije, kad se kora raspadne: iz posude se pri zalijevanju ispiru smeđe mrvice ili je kora na dnu mekana pod prstom. Najbolje je presaditi u proljeće ili ljeto, odmah nakon cvatnje. Ako je orhideja sada zdrava i spremna za jesensku stapku, s presađivanjem pričekajte do kraja sljedeće cvatnje, osim ako korijen trune. Koristite koru za orhideje, nikako običnu zemlju za cvijeće, sterilnim alatom uklonite mrtvo korijenje i ne birajte preveliku posudu. Zdravo zračno korijenje ne morate silom gurati u posudu.
Kako prepoznati novu stapku i koliko se čeka cvijet
Nova stapka obično izbija iz stabljike ispod trećeg zrelog lista odozgo, ponekad ispod drugog ili četvrtog. Vrh joj je tup i blago spljošten, poput male rukavice, dok korijen ima okrugao, ujednačen vrh i može izbiti gotovo bilo gdje na stabljici. Prvih dana teško ih je razlikovati, pa pričekajte tjedan-dva prije nego što išta poduzmete.
Kad stapka naraste, nježno je privežite uz štapić jer je mlada stapka krhka i lako puca. Dok raste, ne okrećite posudu, inače će se stapka uvijati prema svjetlu.
Od pojave stapke do prvog otvorenog cvijeta prolazi nekoliko mjeseci, ovisno o temperaturi i hibridu. U pokusu objavljenom u časopisu American Orchid Societyja jedan je hibrid na 20 °C procvjetao nakon 89 dana, a na 23 °C nakon 72 dana; u hladnijoj sobi čeka se i dulje. Stapka koja krene u listopadu ili studenome tako obično donosi cvjetove u kasnu zimu.
Zašto orhideja ne cvjeta
Ako stapke nema ni nakon jeseni, uzrok je najčešće jedan od ovih:
- premalo svjetla, što odaju tamnozeleni listovi
- previše topline: stan je i noću topao ili biljka stoji uz radijator, pa nikad ne dobije nekoliko svježijih tjedana
- korijen je oštećen prekomjernim zalijevanjem ili se isušio
- biljka se još oporavlja, nedavno je presađena ili je premlada
- u kori su se nakupile soli od previše gnojiva
- riječ je o drugoj vrsti s drukčijim okidačem: Dendrobium phalaenopsis, primjerice, za cvatnju traži kraće dane i toplije uvjete
Općenitije o porodici orhideja i njihovu uzgoju pročitajte u članku Orhideje i kako ih potaknuti na cvjetanje.
Česta pitanja
Kada orhideja cvjeta? Phalaenopsis u stanu najčešće cvjeta od kasne zime do proljeća, a cvatnja može potrajati i nekoliko mjeseci. Stapka obično kreće u jesen, kad noći zahlade.
Koliko treba orhideji da ponovno procvjeta? Ako ste staru stapku odrezali pri dnu, računajte na novu cvatnju unutar godine dana. Ako ste zelenu stapku skratili iznad čvora, bočna grana može krenuti iz nje, ali to iscrpljuje biljku.
Treba li orhideju staviti u mrak? Ne. Duljina dana ne utječe na cvatnju većine hibrida Phalaenopsisa, a svjetlo joj je potrebno da skupi zalihe. Hladnije noći nisu isto što i mračna soba.
Smije li se orhideja zalijevati kockama leda? Ne. Hladnoća šokira orhideju i može uništiti korijen, a nekoliko kockica ne daje dovoljno vode.
Može li orhideja u listopadu ostati na balkonu? Ako je ljeto provela vani, unesite je prije nego što noći padnu ispod 13 °C i ne ostavljajte je na buri. Što s ostalim posudama, pročitajte u vodiču kako pripremiti balkon i biljke za prve hladnije noći.
Pomaže li kora od banane ili voda od riže? Ne. Cvatnju pokreće temperatura, a ne dodatak u vodi. Organski ostaci u vlažnoj kori trunu, a količina hranjiva u njima nije poznata, pa je sigurnije koristiti gnojivo za orhideje prema uputama.
