Zaštićene biljke u Hrvatskoj – skriveno blago naše prirode koje treba čuvati

Hrvatska je jedna od najbogatijih europskih zemalja po broju endemičnih i zaštićenih biljnih vrsta, a njezina flora predstavlja pravo prirodno blago koje zahtijeva posebnu pažnju i zaštitu.

Prema popisu Tonija Nikolića i suradnika iz 2015., u flori Hrvatske zabilježene su 384 endemične svojte (vrste i podvrste), što je oko 7,6 posto ukupne flore.

Zašto su biljke zaštićene?

Zaštita biljnih vrsta u Hrvatskoj regulirana je Zakonom o zaštiti prirode (NN 80/13, 15/18, 14/19, 127/19, 155/23) i Pravilnikom o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16). Biljke se uvrštavaju na popis zaštićenih vrsta iz više razloga:

• endemičnost – pojavljuju se isključivo na hrvatskom području ili vrlo ograničenom prostoru
• ugroženost – nalaze se pod prijetnjom nestanka zbog gubitka staništa ili prekomjernog sakupljanja
• rijetkost – imaju vrlo ograničeno rasprostranjenje ili mali broj populacija
• znanstvena i kulturna važnost – predstavljaju evolucijsku posebnost ili su dio tradicijske baštine

Najpoznatije strogo zaštićene biljke u Hrvatskoj

Velebitska degenija (Degenia velebitica) – Simbol hrvatske endemične flore, ova najrjeđa hrvatska biljka raste samo na Velebitu: poznata prirodna nalazišta su na južnom i srednjem Velebitu, a presađena je i kod meteorološke postaje Zavižan na sjevernom Velebitu. Njena jedinstvenost toliko je važna da je prikazana čak i na nekadašnjoj hrvatskoj kovanici od 50 lipa.

Hrvatska sibireja (Sibiraea altaiensis ssp. croatica) – Endemična biljka koja u Hrvatskoj raste na Velebitu, ponajviše na zapadnim padinama, najčešće na 950 do 1000 metara, a mjestimice od 800 do 1550 metara nadmorske visine. Njezino najveće nalazište zaštićeno je kao botanički rezervat Visibaba unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.

Perunike – nacionalni ponos – Hrvatska perunika (Iris croatica) i ilirska perunika (Iris illyrica) zakonom su strogo zaštićene endemske vrste koje su duboko ukorijenjene u našoj kulturnoj baštini. Ove ljepotice često se spominju u narodnim pjesmama i predstavljaju simbol ljepote hrvatskog krajobraza.

Ostale važne zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj

• patuljasto zvonce (Edraianthus pumilio) – hrvatski endem s Biokova
• kockavica (Fritillaria meleagris) – uvrštena u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske kao osjetljiva vrsta (VU)
• božikovina (Ilex aquifolium) i dalmatinski buhač (Tanacetum cinerariifolium) – poznate iz narodne tradicije, a strogo zaštićene; od ivančica su zaštićene samo neke rijetke vrste, poput močvarne ivančice (Leucanthemella serotina), a ne obična livadna ivančica
• gladiole – strogo su zaštićene sve vrste ovog roda, kao i perunike, a na popisu je i više vrsta zvončića

Crvena knjiga – upozorenje na ugroženost

Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske predstavlja službeni popis ugroženih biljnih vrsta koji služi kao osnova za donošenje odluka o zaštiti. U njoj su ugrožene svojte svrstane u kategorije prema kriterijima Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN), od kritično ugroženih (CR) do osjetljivih (VU).

Gdje pronaći zaštićene biljke u Hrvatskoj?

Najbogatija područja endemične flore u Hrvatskoj su:

• planina Velebit – dom velebitske degenije, hrvatske sibireje i brojnih drugih endema
• planina Biokovo – poznata po biokovskom zvoncu i drugim endemičnim vrstama
• jadransko primorje i otoci – bogati ilirsko-jadranskim endemima poput dalmatinskog buhača
• botanički rezervati – posebno zaštićena područja kao što su Visibaba na Velebitu ili Cret Dubravica u Zagrebačkoj županiji

Važno: što smijete i što ne smijete?

Prema Zakonu o zaštiti prirode, strogo je zabranjeno branje, rezanje, iskopavanje, sakupljanje ili na bilo koji način uništavanje jedinki strogo zaštićenih biljaka, čak i ako se nalaze izvan zaštićenih područja. Ova zabrana vrijedi svugdje na teritoriju Republike Hrvatske, bez obzira na vlasništvo nad zemljištem.

Dozvoljeno je sakupljanje samo određenih zavičajnih divljih vrsta u ograničenim količinama i uz poštivanje propisa iz Pravilnika o sakupljanju zavičajnih divljih vrsta. Prije bilo kakvog sakupljanja bilja iz prirode, obavezno se informirajte o trenutačnim propisima.

Kako pridonijeti zaštiti?

• nikada ne berite divlje bilje iz prirode, čak ni “samo jedan cvijet”
• fotografirajte umjesto branja – danas svaki mobitel omogućuje kvalitetne fotografije
• kupujte sadnice iz registriranih rasadnika, a ne divlje bilje s tržnica
• obrazujte djecu o važnosti očuvanja prirode i jedinstvenosti naših endema
• prijavite kršenja Zakona o zaštiti prirode Državnom inspektoratu ili lokalnim tijelima za zaštitu prirode

Zaštićene biljke Hrvatske nisu samo botanička rijetkost – one su živi dio naše nacionalne baštine koji svjedoči o jedinstvenosti hrvatskog prostora. Svaka pojedinačna biljka koju poštedimo od branja doprinosi očuvanju biološke raznolikosti i osigurava da će i naši unuci moći uživati u ljepoti velebitske degenije, mirisu hrvatske sibireje ili šarenilu naših perunika. Priroda nam je posuđena – naš je zadatak vratiti je budućim generacijama u što boljem stanju.