Kišobran za riječku buru: što provjeriti prije kupnje

Bura ne puše ravnomjerno nego na mahove: udar naglo mijenja smjer i snagu, pa se obični kišobran izvrne i polomi već na prvom uglu. Kišobran kojem ništa ne može ni najjača bura ne postoji, ali razlika između dobrog i lošeg itekako je velika. Odlučuju savitljive žbice, oblik platna, veličina i mehanizam, a ne cijena ni natpis „windproof” na etiketi. Evo što provjeriti u trgovini, kada kišobran radije ostaviti zatvoren i kako ga osušiti da ne pljesnivi.

Zašto bura lomi kišobrane

Hrvatska enciklopedija buru opisuje kao jak, mahovit i turbulentan vjetar koji naglo mijenja smjer i brzinu, a najjača je upravo na području Kvarnerskog zaljeva i u Velebitskom kanalu. Na obali od Trsta do Dubrovnika česte su bure brzine od 20 do 35 metara u sekundi, odnosno otprilike od 70 do 125 km/h. Kišu uz buru donosi ciklonalna, takozvana škura bura, koja je praćena oblačnim, kišovitim pa i snježnim vremenom. Upravo tada najviše trebate kišobran, a vjetar mu je najveći neprijatelj.

Problem nije samo jačina, nego i nepredvidljivost. Kišobran koji držite okrenut prema vjetru u sljedećoj sekundi dobije udar sa strane ili odozdo, platno se napne poput jedra, a sva sila prenese se na tanke žbice i zglobove. Ako okvir nije ni dovoljno čvrst ni dovoljno savitljiv, pukne.

Što pokazuju testovi

Novozelandska potrošačka emisija Fair Go 2024. je u zračnom tunelu Sveučilišta u Aucklandu testirala četiri kišobrana različitih cijena. Model s otvorom za vjetar raspao se već pri 30 km/h, jeftini veliki golf kišobran izdržao je 45 km/h prije nego što mu je pukao okvir, a srednje skupi putni nešto više od 50 km/h. Jedino je najskuplji kišobran došao do granice tunela od 70 km/h: nekoliko se puta izvrnuo, ali se svaki put vratio u oblik bez oštećenja. Izvanredni profesor Rajnish Sharma sa Sveučilišta u Aucklandu upozorio je da veće platno trpi veću silu te da otvor za vjetar pomaže izjednačiti tlak s obje strane platna, ali ne spašava kišobran sa slabim okvirom.

Britanska potrošačka organizacija Which? kišobrane ispituje drukčije: budući da ventilator ne može vjerno oponašati vjetrovit dan, dinamometrom mjeri koliko sile treba da se platno izvrne. Najbolji se ne izvrnu uopće, a najlošiji već pri laganom potezu. Njihov je zaključak da su kišobrani s kupolastim, zaobljenijim platnom u pravilu otporniji na vjetar od plosnatih, iako su se i neki obični modeli pokazali dobro. Iz oba testa slijedi isto: cijena sama po sebi ništa ne jamči, ali konstrukcija jamči mnogo.

Žbice: stakloplastika se savija, metal puca

Najvažnija stavka na etiketi jest materijal žbica. Žbice od stakloplastike su savitljive: pod udarom se izviju i vrate, pa se kišobran koji se izvrnuo najčešće može jednostavno vratiti u oblik. Čelične žbice su krute, a kad ih udar preoptereti, savinu se trajno ili puknu. Proizvođač Knirps svoje modele s oznakom za otpornost na vjetar opisuje upravo tako: žbice i podupirači su savitljivi pa se pri jakom vjetru savijaju umjesto da se slome.

• Broj žbica: najčešće ih je osam, a okvir s deset žbica, prema Knirpsu, osobito je izdržljiv.
• Zglobovi i zakovice: svaka je žbica sastavljena od dijelova spojenih zakovicama. Kvalitetniji kišobrani imaju zakovice od nehrđajućeg čelika, a obične mogu zahrđati, osobito ako kišobran spremate mokar.
• Dugi ili sklopivi: klasični kišobran na štap ima ravnu dršku i manje zglobova, pa ima i manje slabih točaka. Sklopivi stane u torbu, ali svaki dodatni preklop na dršci i žbicama mjesto je gdje se okvir može slomiti.

Platno: kupola, dvostruki sloj i otvor za vjetar

Kod kišobrana s dvostrukim platnom gornji sloj djelomično prekriva donji, a između njih je prorez kroz koji udar vjetra izlazi umjesto da napne platno. To pomaže, ali test u Aucklandu pokazuje da otvor ne nadomješta čvrst okvir. Gledajte stoga oboje: dvostruko platno ili otvor na vrhu i savitljive žbice.

Veličina je kompromis. Veliko platno bolje štiti od kiše koju bura nosi postrance, ali na njega djeluje i veća sila pa ga je teže držati. Za svakodnevno hodanje gradom razumnija je srednja veličina s čvrstim okvirom nego golf kišobran. Postoje i asimetrični modeli s produženim stražnjim rubom. Prema Sharmi, takav oblik mijenja mjesto na kojem vjetar opterećuje platno pa se kišobran lakše drži, ali ni on nije čudotvoran.

Automatsko otvaranje i ostale sitnice

Automatsko otvaranje gumbom korisno je kad izlazite iz automobila ili autobusa s torbom u drugoj ruci. Modeli koji se i zatvaraju gumbom imaju jaku oprugu u dršci, pa ih je ponekad teško do kraja sklopiti, a pokoji se zna i sam ponovno otvoriti. Prije kupnje kišobran nekoliko puta otvorite i zatvorite u trgovini.

• Okrenite ga u ruci i lagano pritisnite rub platna: dobar okvir popusti i vrati se, a loš zaškripi ili se iskrivi.
• Provjerite je li drška ugodna i dovoljno debela za čvrst stisak, i to kad je mokra.
• Pogledajte vrhove žbica: moraju biti dobro prišiveni za platno, a ne samo zalijepljeni.
• Ako kišobran nosite svaki dan, vagnite ga u ruci. Pretežak ćete ostavljati kod kuće.

Kada ga ne treba otvarati

Na Beaufortovoj ljestvici olujni vjetar počinje već na 62 km/h prosječne brzine, a udari su još jači. Najbolji kišobran iz testa u Aucklandu ispitan je do 70 km/h, dakle tek nešto iznad donje granice olujnog vjetra. Kad DHMZ za Kvarner najavi olujnu buru, kišobran ostavite zatvoren i obucite kabanicu ili jaknu s kapuljačom. Isto vrijedi i za trenutke kad vas udar vjetra pomakne s mjesta: kišobran tada djeluje kao jedro, zaklanja vam pogled na promet i može udariti prolaznika.

Posebno budite oprezni na otvorenim mjestima izloženima vjetru, na mostovima i uz rivu, ali i na uglovima i u prolazima između zgrada, gdje vjetar zna naglo ojačati. Ako vas uhvati nalet dok je kišobran otvoren, nagnite ga tako da vrh kišobrana gleda u smjeru iz kojeg vjetar puše. Ako se izvrnuo, okrenite vrh prema vjetru: kišobrani sa savitljivim žbicama tada se često sami vrate u oblik.

Kako ga osušiti da ne pljesnivi

Mokar kišobran nikad ne zatvarajte u navlaku. Vlaga zaostaje u naborima platna i između žbica, a tamo se brzo razvije plijesan, dok metalni dijelovi hrđaju. Kišobran po dolasku kući otvorite i ostavite da se suši na sobnoj temperaturi. Ne naslanjajte ga na radijator ili peć jer se okvir od topline može iskriviti, a ni na izravno sunce, od kojeg platno blijedi. U testovima Which? najbolja su se platna osušila za dva sata, a najsporija su trebala do četiri.

Zaprljano platno operite mekom spužvom i mlakom vodom pa kišobran osušite otvoren. Kad vodoodbojni sloj s vremenom oslabi, proizvođači preporučuju impregnacijski sprej za tekstil od poliestera. Nanesite ga na otvoreno platno, višak obrišite krpom i kišobran zatvorite tek kad se potpuno osuši.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.