Kontakt
Ekološko pranje postaje sve popularniji trend u kućanstvima koja teže održivosti i smanjenju upotrebe štetnih kemikalija pa je to bila tema radionice “Kako su prali naši stari”. Među prirodnim alternativama za konvencionalne deterdžente, posebno se ističu bršljan (Hedera helix) i sapunika (Saponaria officinalis). Ove biljke sadrže saponine, prirodne sapunjave tvari, koje se mogu koristiti za pranje rublja i posuđa, pružajući ekološki prihvatljivo rješenje.
Dio je to rujanske manifestacije Parka prirode Ričina koja se odvija od 14. do 28. rujna u organizaciji riječke udruge Urbani separe i brojnih partnera koji su pažnju usmjerili na Rječinu, po kojoj je Rijeka dobila ime.
Radionica “Kako su prali naši stari”
Tako je u nedjelju 22. rujna u popodnevnim satima na lokaciji Ružićeva 22 bila prilika za inače nemoguć dodir s Rječinom u centru grada. Osim boravka na plaži na Ričini, odvijalo se niz radionica, vođenih šetnji, zajedničko kuhanje i glazbeni program.
Najzanimljiviju radionicu “Kako su prali naši stari” vodila je Daniela Torjan iz VRRR koja je iscrpno objašnjavala polaznicima sve detalje u izradi prirodnog deterdženta koristeći bršljan i sapuniku.
Kroz povijest, ljudi su koristili ono što im je priroda pružala za svakodnevne potrebe. Prije nego su sintetički deterdženti postali dostupni, naši stari koristili su različite biljke za pranje i održavanje higijene. Bršljan i sapunika su dva primjera takvih biljaka koje su polaznici upoznali, ali postoji i još jedna biljka koja se često koristila – divlji kesten (Aesculus hippocastanum).
Zašto koristiti prirodne deterdžente
Bršljan (Hedera Helix) – ova biljka, koja je česta u našim krajevima, sadrži saponine – prirodne deterdžente. Upravo te tvari omogućuju biljci stvaranje pjene, pa je zato bršljan korišten za izradu prirodnog sredstva za pranje.
Sapunika (Saponaria officinalis) – kao što joj samo ime govori, ova biljka je također bogata saponinima i koristila se za pranje osjetljivih tkanina i vune.
Divlji kesten (Aesculus hippocastanum) – kesten je također vrlo bogat saponinima i koristio se za pranje. Plodovi kestena prvo su se gulili, sušili i zatim mljeli kako bi se dobio prašak koji se koristio kao prirodni deterdžent. Iako je vrlo učinkovit, ovaj proces je nešto zahtjevniji, pa nije bio dio ove radionice.
Saponini su biljni glikozidi koji se otapanjem u vodi ponašaju poput sapuna – stvaraju pjenu i mogu otapati masti i nečistoće, a na ovoj radionici fokus je bio na bršljanu i sapuniki i činjenici koliko prirodni resursi mogu biti korisni u svakodnevnom životu.
Ako se pitate zašto koristiti prirodne deterdžente, odgovori idu u ekološkom smjeru – ne sadrže štetne kemikalije, biorazgradivi su i sigurni za okoliš, jednostavni su za pripremu i vrlo učinkoviti, a njihovom uporabom smanjujemo zagađenje i potrošnju plastične ambalaže.
Na radionici je voditeljica Daniela objašnjavala i pokazivala cijeli proces izrade prirodnog deterdženta od bršljana.
Cijeli proces izrade prirodnog deterdženta od bršljana
Ovaj proces je jednostavan i vrlo učinkovit. Prvo su polaznici zajedno ubrali bršljan, a obratila se pozornost na zrelije (tamnije i veće) listove jer oni sadrže više saponina. Nakon toga, listovi su škarama rezali kako bi se olakšao proces ekstrakcije saponina. Zatim se bršljan kuhao u ključaloj vodi oko 20 do 30 minuta kako bi saponini izašli iz listova. Nakon što se tekućina ohladila, slijedilo cijeđenje i prelijevanje u staklenke koje su naknadno označene.
Prirodno sredstvo za pranje od listova bršljana može se jednostavno napraviti i kod kuće. Uberite oko 100 grama listova bršljana, narežite na komadiće, stavite sve u lonac i prelijte litrom vode. Kuhajte na laganoj vatri oko 20 do 30 minuta. Nakon kuhanja, procijedite tekućinu kako bi se uklonili listovi. Ostaviti tekućinu da se ohladi i uliti ju u boce ili staklenke. Iako ne pjeni puno poput komercijalnih deterdženata, vrlo je učinkovito za uklanjanje prljavštine i masnoće.
Svaki polaznik radionice dobio je i malu sadnicu sapunike
U drugom dijelu radionice polaznicima je prezentirana sapunika (Saponaria officinalis), tradicionalna biljka za pranje koja se koristi i u medicini zbog svojih blagih antibakterijskih svojstava. Svaki polaznik radionice dobio je i malu sadnicu sapunike i naučio kako ju posaditi u posudu koja je izrađena od reciklirane ambalaže. Sadnice su odnijeli kući uz upute o pravilnoj brizi i korištenju za izradu vlastitog nježnog sredstva za pranje.
Biljka sapunika je bogata saponinima koji prirodno i nježno uklanjaju nečistoće. Iako je korijen sapunike nešto jači, nježni listovi su također odlični za blago pranje, posebno osjetljivih tkanina poput svile, vune ili čak za pranje ruku, lica i kose. U izradi deterdženta mogu se koristiti svježe ili sušene.
I na kraju radionice razgovaralo se o ekološkoj osviještenosti i tradicionalnim metodama, kao i prednostima korištenja biljnih deterdženata u usporedbi s komercijalnim proizvodima.
Ekološko pranje predstavlja održivu alternativu klasičnim deterdžentima
Korištenje bršljana i sapunike kao prirodnih deterdženata donosi mnoge ekološke prednosti. Prvo, ove biljke su potpuno biorazgradive, što znači da ne doprinose zagađenju okoliša. Drugo, njihova upotreba smanjuje potrošnju kemijskih sredstava koja mogu biti štetna za prirodu, posebice za vodne organizme.
Također, pranje s prirodnim deterdžentima smanjuje potrebu za ambalažom i transportom industrijskih proizvoda, čime se smanjuje i emisija stakleničkih plinova. Ove biljke mogu se lako pronaći u prirodi ili uzgajati u vrtovima, čineći ih dostupnima i ekonomičnima za široku upotrebu.
Ekološko pranje s bršljanom i sapunikom predstavlja održivu alternativu klasičnim deterdžentima. Ove biljke nude učinkovito i blago pranje, štiteći okoliš i zdravlje korisnika. Njihova upotreba potiče povratak prirodnim rješenjima u svakodnevnom životu, smanjujući pritom ekološki otisak koji ostavljamo za sobom.
