Lažne web trgovine uoči Black Fridaya: osam znakova da stranica nije prava

Black Friday ove godine pada u petak, 27. studenoga, a tjednima prije njega oglasi na društvenim mrežama nude tenisice, jakne i elektroniku s popustima koji djeluju nevjerojatno. Dio tih ponuda vodi na lažne internetske trgovine, koje izgledaju uvjerljivo, ali robu nikad ne pošalju, a podatke kartice zloupotrijebe. Nekoliko minuta provjere prije plaćanja dovoljno je da se većina takvih stranica prepozna.

Nacionalni CERT, koji djeluje pri CARNET-u, u svojem je istraživanju pronašao više od 6000 lažnih internetskih trgovina koje ciljaju građane Hrvatske. Najčešće oponašaju poznate modne marke. Prema podacima CERT-a, u prvih devet mjeseci 2026. zabilježena su 1203 kibernetička incidenta, od čega se 439 odnosilo na phishing, a 224 na druge financijski motivirane prijevare.

Osam znakova da trgovina nije prava

1. Adresa je gotovo ista kao prava. Lažne trgovine preuzimaju ime i izgled poznate marke, a adresi dodaju riječi poput „hrvatska”, „outlet”, „popust” ili „akcija”, mijenjaju jedno slovo ili koriste neuobičajen nastavak domene. Adresu u pregledniku pročitajte slovo po slovo, a službenu stranicu marke otvorite upisivanjem adrese, ne klikom na oglas.
2. Cijene su predobre za cijeli asortiman. Popust na nekoliko modela je uobičajen, ali kad je gotovo cijela ponuda poznate marke drastično snižena, to je klasičan mamac. Usporedite cijenu s onom kod ovlaštenih prodavača.
3. Nema podataka o tvrtki. Trgovina iz Hrvatske prema Zakonu o elektroničkoj trgovini mora na stranici, stalno i lako dostupno, navesti ime ili tvrtku, sjedište, adresu e-pošte, broj upisa u sudski ili drugi javni registar te porezni broj ako je u sustavu PDV-a. Te podatke možete provjeriti u sudskom registru ili Obrtnom registru. Ako ime tvrtke, OIB i adresa ne postoje ili ne odgovaraju jedno drugom, odustanite.
4. Kontakt postoji samo kao obrazac. Nema broja telefona, nema adrese, a e-pošta je s besplatnog servisa ili je uopće nema.
5. Ograničeni načini plaćanja. Plaćanje pouzećem nije moguće, kupnja bez otvaranja korisničkog računa također, a pri plaćanju od vas traže uplatu na račun pojedinca, slanje novca preko servisa za prijenos ili kriptovalute.
6. Jezik odaje strojni prijevod. Dijelovi stranice na različitim jezicima, gramatičke pogreške i neobična velika slova u rečenicama. Pravi trgovci u to ulažu, prevaranti ne.
7. Recenzije su same pohvale. Na samoj stranici sve su ocjene s pet zvjezdica, slično napisane i iz istih dana. Upišite ime trgovine u tražilicu uz riječi „iskustva” ili „prevara” i pogledajte recenzije na neovisnim stranicama. Nova trgovina bez ikakvih vanjskih spominjanja također je znak za oprez.
8. Dijelovi stranice ne rade. Ikone društvenih mreža ne vode nikamo ili vode na profil bez objava, nema obavijesti o kolačićima, a uvjeti kupnje i povrata prepisani su s druge stranice ili ih nema.

Lokot u adresnoj traci, odnosno https, znači samo da je veza između vas i stranice šifrirana. Ne govori ništa o tome tko je s druge strane, a lažne trgovine ga imaju jednako kao i prave.

Brza provjera prije plaćanja

Nacionalni CERT ima besplatan servis CERT iffy: upišete adresu trgovine, a servis analizira njezina svojstva i javlja koliko je sumnjiva. Rezultat je savjet, a ne jamstvo, pa ga kombinirajte s gornjim znakovima. Ako ste na trgovinu stigli preko oglasa na društvenoj mreži, budite posebno oprezni: upravo se tako najčešće reklamiraju lažne stranice poznatih marki.

Za kupnju na nepoznatim stranicama bolje je koristiti karticu nego uplatu na račun. Kod kartičnog plaćanja banka može pokrenuti reklamaciju transakcije, dok se novac uplaćen na račun nepoznate osobe u pravilu teško vraća. Dodatna zaštita je kartica s nižim limitom ili virtualna kartica koju nude mnoge banke, a u aplikaciji banke uključite obavijest o svakoj transakciji.

Platili ste, a sumnjate da je prevara

Brzina je ovdje važnija od svega. Odmah nazovite banku na broj s poleđine kartice ili iz službene aplikacije i zatražite blokadu kartice. U mnogim bankovnim aplikacijama karticu možete i sami odmah blokirati.

U istom razgovoru zatražite i reklamaciju kartične transakcije. Recite banci da roba nije isporučena ili da je trgovina lažna i priložite što više dokaza: snimke zaslona stranice, njezinu adresu, potvrdu narudžbe, e-poruke i izvod s transakcijom. Banka zahtjev obrađuje prema pravilima kartičnih sustava, a izgledi za povrat novca veći su što ranije reagirate.

Ostali su koraci isti kao kod lažnih poruka o paketima: ne odobravajte u aplikaciji banke plaćanja koja niste sami pokrenuli, promijenite lozinku ako ste na stranici otvarali korisnički račun, prijavite prevaru policiji na broj 192 i javite adresu lažne trgovine Nacionalnom CERT-u na incident@cert.hr. Detaljan popis s objašnjenjima donijeli smo u članku o lažnim SMS porukama o dostavi paketa.

Prema savjetima CERT-a, podaci koje upišete u obrazac mogu se spremiti i ako niste pritisnuli gumb za slanje. Zato se banci javite i ako ste samo počeli upisivati podatke kartice pa odustali.

Ako banka zahtjev odbije, a smatrate da je postupila protivno propisima, najprije joj uputite pisani prigovor. Ako ni odgovor na prigovor nije zadovoljavajući, pritužbu možete podnijeti Hrvatskoj narodnoj banci.

Kad trgovina postoji, ali ne poštuje pravila

Nije svaka problematična kupnja prevara. Ako je trgovac stvaran, ali ne šalje robu, ne vraća novac ili ne odgovara, najprije mu pošaljite pisani prigovor. Kod trgovca iz Hrvatske, ako ne riješi problem, obratite se Državnom inspektoratu. Ako je trgovac iz druge zemlje Europske unije, s Islanda ili iz Norveške, besplatnu pomoć pruža Europski potrošački centar Hrvatska.

Treća je skupina trgovina koje izgledaju europski, a robu šalju izravno od dobavljača izvan Europske unije. Takav model, poznat kao dropshipping, sam po sebi je legalan, ali Europski potrošački centar Hrvatska upozorava da kupci često tek nakon kupnje saznaju gdje je trgovac registriran i kamo robu treba vratiti. Uz to se od 1. srpnja 2026. i na robu iz zemalja izvan EU-a vrijednosti do 150 eura plaća carina. Prije narudžbe zato u uvjetima kupnje potražite odakle se roba šalje i kamo se vraća.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.