Kontakt
Za jedan dan u Rijeci dovoljni su Korzo s Gradskim tornjem, Stari grad sa Starim vratima, Tarsatičkim principijem, Kosim tornjem i katedralom sv. Vida, Palača šećera, Trsat sa svetištem i kaštelom te predvečer šetnja po lukobranu koji Riječani zovu Molo longo. Drugi dan ostavite za MMSU, Kapucinsku crkvu, Mrtvi kanal i Deltu, plaže na Pećinama ili Kantridi i večer u Astronomskom centru. Autobusni i željeznički kolodvor te putnički terminal u samom su središtu, pa se gotovo sve obilazi pješice, a na Trsat i do Astronomskog centra vozi gradski autobus.
Prije polaska: radno vrijeme, ulaznice i neradni dani
Plan složite prema danu u tjednu: Palača šećera i Muzej moderne i suvremene umjetnosti (MMSU) ponedjeljkom ne rade, planetarij Astronomskog centra zatvoren je ponedjeljkom i utorkom, a Riječki tunel i info punkt Trsatskog kaštela nedjeljom. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja u Guvernerovoj palači u listopadu 2026. bio je zatvoren zbog energetske obnove, pa prije posjeta provjerite je li ponovno otvoren. Ulice, trgovi, stube i lukobran dostupni su uvijek i bez ulaznice.
| Znamenitost | Radno vrijeme | Ulaznica za odrasle |
|---|---|---|
| Palača šećera (Muzej grada Rijeke) | utorak – nedjelja 10 – 18 h, praznikom i blagdanom zatvoreno | 8 € |
| MMSU | utorak – petak 12 – 18 h, subota i nedjelja 12 – 17 h, ponedjeljkom i praznikom zatvoreno | 6 € |
| Trsatski kaštel | ulaz se naplaćuje od 9 do 17 h, poslije 17 h je slobodan | 2 € (1. 10. – 31. 3.), 3 € (1. 4. – 30. 9.) |
| Riječki tunel | ponedjeljak – subota 9 – 17 h | 1,50 € (1. 10. – 31. 3.), 2 € (1. 4. – 30. 9.) |
| Astronomski centar, planetarij | srijeda – nedjelja prema objavljenom rasporedu | 5,50 € |
Cijene i radno vrijeme mijenjaju se, pa ih prije posjeta provjerite na stranicama Muzeja grada Rijeke, MMSU-a, Turističke zajednice grada Rijeke i Astronomskog centra. Besplatan plan grada dobit ćete u Turističkom informativnom centru na Korzu 14, koji izvan ljetne sezone radi radnim danom od 8 do 20 sati i subotom od 8 do 14 sati.
Korzo i Gradski toranj
Korzo je glavna riječka šetnica i mjesto na kojem se grad sastaje u svako doba godine. Do druge polovice 18. stoljeća ovdje je bila šljunčana obala s drvenim gatovima, skladištima i brodogradilištem ispred gradskih zidina. Kad su zidine srušene, počele su nicati palače, a od ranog 19. stoljeća Korzo dobiva današnji oblik.
U središnjem dijelu Korza stoji Gradski toranj, srednjovjekovna prohodna kula kroz koju se s obale ulazilo u utvrđeni grad. Na pročelju su barokni portal, carski grb i reljefi careva Leopolda i Karla VI., a ispod gradske ure, koja je na tornju još od 17. stoljeća, riječki grb koji je gradu 1659. dodijelio car Leopold I. Obje glave orla, neobično za heraldiku, gledaju na istu stranu. Na vrhu kupole od 2017. ponovno stoji dvoglavi orao, replika skulpture iz 1906.
Stari grad: Stara vrata, Principij, Kosi toranj i katedrala sv. Vida
Iza prolaza ispod tornja je Trg Ivana Koblera, nekadašnja Placa i svjetovno središte srednjovjekovne Rijeke, s najstarijom poznatom riječkom općinskom palačom na sjevernom rubu. Uski prolaz na istočnoj strani je Ulica Šišmiš, nazvana po simbolu mjesne političke stranke koja je ondje u drugoj polovici 19. stoljeća imala sjedište; kameni šišmiš i danas je na pročelju.
Nekoliko koraka dalje su Stara vrata, zvana i Rimski luk, najstariji riječki povijesni spomenik. Nisu slavoluk, kako se nekad mislilo, nego glavni ulaz u zapovjedništvo kasnoantičke Tarsatike, rimskoga grada na čijim je ruševinama nastala srednjovjekovna Rijeka. Prolaz ispod luka vodi u arheološki park Tarsatički principij, gdje se vide kasnoantički zidovi od klesanog kamena i slojeva opeke te dio forumskog opločenja iz razdoblja od sredine 3. do sredine 4. stoljeća.
Zvonik crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije svi zovu Kosi toranj: nagnut je više od 40 centimetara jer je dijelom temeljen na kasnoantičkom sloju, a dijelom na tlu pod utjecajem jakih podzemnih voda. Na zvoniku je natpis iz 1377. godine.
Katedrala sv. Vida (Grivica 11) jedina je barokna rotonda monumentalnih razmjera u Hrvatskoj. Isusovci su je počeli graditi 1638. po uzoru na venecijansku crkvu Santa Maria della Salute, posvećena je 1742., a katedrala je postala između dvaju svjetskih ratova. U glavni oltar uklopljeno je ranogotičko Čudotvorno raspelo, za koje predaja kaže da je prokrvarilo kad je na njega kamen bacio kockar ljut zbog gubitka. Uz glavni portal uzidana je topovska kugla s duhovitim latinskim natpisom koji podsjeća na sukob Engleza i Francuza u Rijeci 1813.
Pokraj katedrale je ulaz u Riječki tunel, 330 metara dugo sklonište koje je talijanska vojska prokopala početkom Drugog svjetskog rata i koje je stanovnicima služilo tijekom savezničkih bombardiranja 1944. i 1945. Vodi ispod Starog grada do dvorišta Osnovne škole Dolac. Otvoren je od ponedjeljka do subote od 9 do 17 sati; djeca mlađa od 7 godina i osobe s invaliditetom ulaze besplatno.
Trsat: svetište, kaštel i Stube Petra Kružića
Na Trsat se ide zbog pogleda na Kvarner, svetišta i kaštela. Najlakše je gradskim autobusom broj 2, koji kroz središte (stajališta Fiumara, Trg RH, Riječki neboder i Željeznički kolodvor) vozi do okretišta Trsat; od svetišta do kaštela nastavlja se pješice, a vozni red je na stranicama Autotroleja.
Pješaci biraju Stube Petra Kružića, koje počinju malom baroknom kapelicom u sjeverozapadnom kutu Titova trga i vode do franjevačkog samostana. Gradnju je 1531. započeo hrvatski vojskovođa Petar Kružić, a stube su se stoljećima dograđivale i uz njih su podizane zavjetne kapelice; Turistička zajednica navodi 561 stubu. Uspon je strm, pa se mnogi gore odvezu autobusom, a stubama siđu; s dječjim kolicima autobus je jedini razuman izbor.
Svetište Majke Božje Trsatske najveće je hodočasničko središte zapadne Hrvatske. Prema predaji, na Trsatu je od 1291. do 1294. boravila nazaretska kućica Svete obitelji, prije nego što je prenesena u Loreto. Sliku Gospe Trsatske Hrvatima je 1367. darovao papa Urban V., a od 15. stoljeća svetište čuvaju franjevci. Današnji izgled crkva i samostan duguju ponajviše baroknoj obnovi nakon požara 1629. U velikom klaustru je Kapela zavjetnih darova, a u svetištu i spomenik Ivanu Pavlu II., koji je Trsat pohodio 2003. Riznicu i galeriju moguće je razgledati uz najavu (051 452 900).
Trsatski kaštel (Partizanski put 9A) stoji na brijegu visokom 138 metara, gdje je od prapovijesti bila liburnijska osmatračnica nad putom iz unutrašnjosti prema moru. Prvi se put spominje 1288., a današnji izgled duguje grofu Lavalu Nugentu, koji ga je kupio u prvoj polovici 19. stoljeća i obnovio kao obiteljski mauzolej. Unutra su galerija, stalni postav i kafić. Ulaz se naplaćuje od 9 do 17 sati, uz popust za djecu od 7 do 18 godina, studente i umirovljenike; poslije 17 sati je slobodan, a besplatno ulaze djeca mlađa od 7 godina, osobe s invaliditetom te stanovnici Rijeke i Primorsko-goranske županije.
Muzeji: Palača šećera, MMSU i Guvernerova palača
Bivša tvornica Rikard Benčić u Krešimirovoj ulici danas je Art kvart Benčić. Palača šećera (Krešimirova 28) sagrađena je 1786. kao barokna upravna zgrada rafinerije šećera, prvog industrijskog pogona u Rijeci, osnovanog 1750. Od kraja 2020. u njoj je stalni postav Muzeja grada Rijeke o povijesti grada, na dva kata i u prostorijama sa sačuvanim oslikanim zidovima. Ulaznica za učenike, studente i umirovljenike stoji 4 €, obiteljska (dvoje odraslih i dvoje djece) 17 €, a ulaznica s audiovodičem na hrvatskom, engleskom, njemačkom, talijanskom ili mađarskom 9 €. Druga muzejska zgrada, Kockica, i izložba Riječki torpedo – prvi na svijetu u listopadu 2026. bile su privremeno zatvorene, pa prije dolaska provjerite rade li.
Odmah do nje je Muzej moderne i suvremene umjetnosti (Krešimirova 26c). Snižena ulaznica za mlađe od 18 godina i studente stoji 2 €, a besplatno ulaze, među ostalima, djeca do 7 godina, umirovljenici, nezaposleni i studenti Sveučilišta u Rijeci. Ulaznice se kupuju na blagajni, a muzej navodi da osobe s invaliditetom nemaju pristup prostorima za posjetitelje. Dok se postavlja nova izložba, MMSU se zna zatvoriti na nekoliko dana, pa program provjerite na mmsu.hr.
Guvernerova palača na Trgu Riccarda Zanelle 1 neorenesansna je palača s francuskim perivojem i dvjema fontanama, koja se počela graditi 1892. prema projektu mađarskog arhitekta Alajosa Hauszmanna. U njoj je Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja, koji je u listopadu 2026. bio zatvoren zbog energetske obnove i preseljenja; o ponovnom otvaranju obavještava na svojim stranicama.
Kapucinska crkva na Žabici
Crkvu Gospe Lurdske, koju svi zovu Kapucinska, vidjet ćete čim stignete na autobusni kolodvor na Žabici (Kapucinske stube 5). Gradila se od 1904. do 1929. kao dvojna neogotička bazilika, s donjom crkvom dovršenom 1907. i 70 metara dugom gornjom crkvom Gospe Lurdske, u čast čudesnog izlječenja gvardijana kapucinskog samostana u Lourdesu. Freske je oslikao riječki slikar Romolo Venucci, a zamišljeni svjetionik visok 75 metara nikad nije izveden.
Riva i Molo longo
S Korza je samo nekoliko koraka do Rive i lučkog lukobrana, koji Riječani zovu Molo longo jer je dug 1707 metara. Građen je od 1872. do 1888. prema projektu mađarskog inženjera Antala Hajnala, a izvorno se zvao Molo Maria Teresa. Danas je putnički terminal i šetnica s koje se središte grada vidi s mora. Šetnja je najljepša predvečer, a za jake bure bolje ju je preskočiti.
Mrtvi kanal i Delta
Mrtvi kanal staro je korito Rječine, koja je u 19. stoljeću skrenuta istočnije jer je za jakih kiša plavila grad uz ušće. Uz kanal je palača Simeona Adamića iz 1787., u kojoj je 1906. otvorena prva stalna kinodvorana u Hrvatskoj. Na Delti stoji bivše lučko skladište Exportdrvo, obnovljeno 2020. kao dvorana za izložbe, koncerte i predstave, u kojoj su bile dvije najvažnije izložbe programa Rijeka 2020 – Europska prijestolnica kulture. Program nije stalan, pa ga provjerite prije dolaska. Ljubitelji filma u blizini imaju Art-kino (Krešimirova 2), gradsko kino s nezavisnim filmovima i klasicima.
Plaže i šetnice: Pećine i Kantrida
Rijeka ima gradske plaže s obje strane središta. Na istoku, na Pećinama, gdje su najstarije plaže nekadašnjeg Sušaka, nekoliko su minuta od centra Brajdica, Križić i Sablićevo, a dalje prema istoku Glavanovo, Ružićevo i Grčevo. Na zapadu, na Kantridi, su plaže Razbojna, Ploče, Vila Nora, Igralište i Brgudi te Bazeni Kantrida, a od Preluka do Bivija niz plaža i uvala povezuje šetnica uz more. Pećine i Kantridu povezuje autobusna linija broj 1 kroz središte. Za mirnija mjesta pogledajte naš izbor skrivenih plaža oko Rijeke i Opatije.
Astronomski centar Rijeka
Na brdu Sveti Križ na Gornjoj Vežici, u bivšoj utvrdi iz Drugog svjetskog rata, od 2009. radi Astronomski centar Rijeka (Sveti Križ 33), prvi u Hrvatskoj sa zvjezdarnicom i planetarijem na jednom mjestu. S terase se vidi Riječki zaljev. Do centra vozi gradski autobus broj 7a, do okretišta Sveti Križ. Planetarij i zvjezdarnica rade od srijede do nedjelje prema rasporedu na stranicama Rijeka sporta, a promatranje neba ovisi o vremenu. Snižena ulaznica za planetarij stoji 4,40 €, ulaznica za zvjezdarnicu 2,20 €, a karte se prodaju pola sata prije programa i na internetu.
Rijeka u jednom danu
- Jutro: kava na Korzu, plan grada u informativnom centru na Korzu 14, pa kroz Gradski toranj u Stari grad: Koblerov trg, Stara vrata, Principij, Kosi toranj, katedrala i, ako stignete, Riječki tunel. Rano ujutro svratite i na tržnicu (radno vrijeme riječkih tržnica).
- Podne: Palača šećera u Krešimirovoj ulici. Ponedjeljkom je zatvorena, pa taj dan muzej zamijenite duljom šetnjom Starim gradom i Rivom.
- Poslijepodne: autobusom broj 2 na Trsat, svetište i kaštel, a zatim Stubama Petra Kružića dolje do Titova trga.
- Predvečer: uz Mrtvi kanal do Rive i šetnja po Molu longu.
Rijeka u dva dana
Prvi dan obiđite prema planu za jedan dan, a drugi posvetite onome što ne stane u jedan:
- Jutro: Kapucinska crkva na Žabici, a od podneva MMSU u Art kvartu Benčić.
- Rano poslijepodne: Mrtvi kanal i Delta, uz izložbu u Exportdrvu ako je ima.
- Poslijepodne: kupanje ili šetnja na Pećinama ili na Kantridi, ovisno o tome u kojem dijelu grada spavate.
- Večer: od srijede do nedjelje planetarij ili zvjezdarnica u Astronomskom centru, ostalim danima film u Art-kinu.
Ako kiša pokvari plan, imamo 12 ideja za Rijeku po kiši.
Kako se kretati po Rijeci
Središte, od Žabice preko Korza do Titova trga i Delte, obilazi se pješice, a na Trsat (linija 2), Sveti Križ (7a) i plaže (1) voze autobusi Autotroleja. Karte i aplikaciju objašnjava naš vodič za Autotrolej. Dolazite li automobilom, zone i cijene parkiranja opisali smo u tekstu Parkiranje u Rijeci.
Korisno znati
Koliko dana treba za Rijeku?
Za Korzo, Stari grad, Trsat i Molo longo dovoljan je jedan dan. Uz muzeje, Deltu, plaže i Astronomski centar dobro je imati dva.
Koliko ima stuba do Trsata?
Turistička zajednica grada Rijeke navodi 561 stubu, od Titova trga do svetišta.
Što vidjeti u Rijeci ponedjeljkom?
Palača šećera, MMSU i planetarij ponedjeljkom ne rade, ali Korzo, Stari grad s katedralom, Riječki tunel, Trsat sa svetištem i kaštelom te Molo longo dostupni su i tada.
Što posjetiti u Rijeci s djecom?
Planetarij u Astronomskom centru, Riječki tunel, Trsatski kaštel i šetnju po lukobranu. Djeca mlađa od 7 godina na kaštel i u tunel ulaze besplatno.
Više korisnih informacija za Rijeku na jednom mjestu: Rijeka praktično – ljekarne, parking, promet, tržnice, otpad i izleti.
