Krema za ruke, ručnik i vunene rukavice na prozorskoj dasci zimi

Ispucale ruke zimi: kako ih njegovati i koje kreme stvarno pomažu

Kad zahladi, koža na rukama među prvima to osjeti: zateže se, ljušti, a na zglobovima prstiju i oko noktiju pojave se bolne pukotine. Rijetko je kriv jedan sapun ili jedna krema. Ruke isušuje zbroj svega: često pranje, deterdženti, hladan zrak vani i suh, grijani zrak u stanu. Dobra je vijest da većinu toga rješava dosljedna i sasvim jednostavna njega.

Zašto koža na rukama zimi puca

Površinski, rožnati sloj kože zadržava vodu zahvaljujući vlastitim masnoćama i tvarima koje vežu vlagu. Svako pranje, osobito vrućom vodom i sapunom, odnese dio te zaštite, a hladan vanjski i grijani unutarnji zrak isušuju kožu između dva pranja. Britansko udruženje dermatologa (BAD) navodi čest dodir s vodom kao jedan od najčešćih uzroka ispucalih ruku. Kad se koža jednom ošteti, sve je osjetljivija na nova oštećenja i nastaje začarani krug.

Zato je zimi cilj dvostruk: što manje skidati zaštitni sloj i redovito ga nadoknađivati. Isto vrijedi i za usne, o čemu pišemo u tekstu kako ublažiti isušene usne.

Što u kremi zapravo djeluje

Kreme i masti za suhu kožu (stručno: emolijenti) djeluju na tri načina, a mnoge kombiniraju sva tri. Prema dermatološkom portalu DermNet:

  • humektanti privlače i vežu vodu u gornjem sloju kože; najpoznatiji su glicerin, urea, hijaluronska i mliječna kiselina
  • okluzivi stvaraju tanak sloj na površini koji usporava isparavanje vode; to su vazelin, parafin, mineralno ulje i dimetikon
  • emolijentne masnoće popunjavaju sitne pukotine i kožu čine glađom, primjerice lanolin, shea maslac i ceramidi.

Američka akademija za dermatologiju (AAD) savjetuje da na popisu sastojaka tražite barem neke od njih te da kremama i mastima date prednost pred losionima, jer koži daju više vlage. Za ruke ističe praktično pravilo: proizvodi koji se istiskuju iz tube gušći su i djelotvorniji od rjeđih losiona iz bočice s pumpicom.

Urea zaslužuje posebnu napomenu. U preglednom radu objavljenom 2021. u časopisu Dermatology and Therapy navodi se da proizvodi s 2 do 10 posto uree prvenstveno vlaže i jačaju zaštitnu barijeru kože, oni s 10 do 30 posto vlaže i omekšavaju zadebljalu kožu, a koncentracije od 30 posto naviše služe za otapanje debelih, orožnjalih naslaga. Za nadlanice su dovoljne niže koncentracije. Na ispucaloj, ranjavoj koži urea, kao i kiseline, zna peckati, pa dok pukotine ne zacijele možete uzeti blažu kremu bez nje.

Što izbjegavati? AAD preporučuje proizvode s oznakom „bez mirisa” (engl. fragrance-free) te savjetuje da na suhu kožu ne nanosite proizvode s alkoholom (osim dezinficijensa za ruke), mirisima i retinoidima. Mirisi i konzervansi česti su okidači alergijskih reakcija na kozmetiku.

Skupa krema nije nužno i bolja. Obična mast na bazi vazelina ili parafina iz ljekarne masnija je, ali dobro zadržava vlagu, a prema BAD-u emolijenti na bazi parafina vrlo rijetko izazivaju alergiju.

Pranje: mlaka voda, blago sredstvo, pa odmah krema

  1. Ruke perite mlakom, a ne vrućom vodom.
  2. Ako su jako suhe, umjesto običnog sapuna koristite blago sredstvo za pranje bez sapuna; neka od njih istodobno i njeguju. Kad su ruke stvarno prljave, uzmite malo neparfimiranog sapuna i dobro isperite.
  3. Prije pranja skinite prstenje, jer se ispod njega zadržavaju sapun i vlaga.
  4. Ruke nježno posušite čistim ručnikom, osobito između prstiju, bez trljanja.
  5. Kremu nanesite odmah, dok je koža još blago vlažna, i utrljajte je i u vrhove prstiju i oko noktiju.

Kremu nanosite nakon svakog pranja i kad god osjetite da koža zateže. Učinak emolijenata ne traje dugo, pa ih treba nanositi nekoliko puta dnevno. Britanski dermatolozi zato savjetuju malu tubu u torbi ili na poslu, a veće pakiranje kod kuće. Dezinficijens na bazi alkohola prema BAD-u nadražuje kožu manje od sapuna i vode; ako peče, to obično znači da je koža već oštećena, a ne da ste alergični. AAD ipak savjetuje da i nakon njega, čim se osuši, nanesete kremu.

Rukavice za suđe, čišćenje i hladnoću

Deterdžent za suđe, sredstva za čišćenje i prašak za rublje uz vodu najviše oštećuju kožu ruku. Upute britanskih dermatologa zato preporučuju rukavice uvijek kad radite s njima, kao i pri drugim poslovima u vodi.

  • Pod gumene ili PVC rukavice navucite tanke pamučne ili kupite rukavice s pamučnom podstavom. Znoj pod rukavicom također pogoršava stanje kože, a pamuk ga upija.
  • Rukavice ne nosite dulje nego što posao traje. BAD savjetuje da to bude što kraće, idealno ne više od 20 minuta u komadu, a britanska javna zdravstvena služba NHS da ih povremeno skinete.
  • Unutrašnjost rukavica mora biti čista i suha. Mokre ili probušene zamijenite, a gumene nekoliko puta tjedno izvrnite i isperite toplom vodom.
  • Ako ste alergični na lateks, birajte nitrilne ili PVC rukavice; PVC prema BAD-u rijetko izaziva alergije.
  • Kad god možete, suđe prepustite perilici.
  • Agrume, rajčice, krumpir, češnjak i ljute papričice ne gulite i ne režite golim rukama jer nadražuju kožu.

Vani nosite tople rukavice. Hladan i suh zrak isušuje kožu, osobito kad puše bura.

Noćna njega za najgore dane

Kad su ruke već ispucale, najviše postižete navečer. Prije spavanja nanesite deblji sloj masti ili guste kreme i navucite tanke pamučne rukavice. Rukavice čuvaju posteljinu od masnoće, a koža preko noći ima vremena upiti njegu. AAD za vrlo suhe ruke predlaže i da ih prije toga namočite u mlakoj vodi, lagano posušite pa namažete.

Jedno upozorenje koje se rijetko čuje: masti i kreme s parafinom koje se upiju u tkaninu, poput rukavica, posteljine ili odjeće, čine je lakše zapaljivom, čak i kad se proizvod osušio. Britanski dermatolozi zato savjetuju oprez uz otvoreni plamen i cigarete te često pranje tkanina koje su u dodiru s takvim proizvodima. U sezoni svijeća, kamina i peći na drva to vrijedi imati na umu.

Kada se javiti liječniku ili dermatologu

Ako se ruke ne oporave unatoč dosljednoj njezi, javite se liječniku obiteljske medicine, koji vas po potrebi upućuje dermatologu. Iza suhih, ispucalih ruku može se kriti ekcem (dermatitis) ruku, koji prema BAD-u ima otprilike jedna od 20 osoba, zatim kontaktna alergija, psorijaza ili gljivična infekcija. Za te bolesti obična krema nije dovoljna. Pregled je potreban:

  • ako su promjene crvene, otečene, svrbe ili peku, s mjehurićima ili pukotinama koje krvare i vlaže
  • ako se pojave kraste, gnojni prištići ili se bol i crvenilo pojačavaju, jer se oštećena koža može inficirati bakterijama
  • ako se pojave bolni mjehurići uz povišenu temperaturu i simptome slične gripi; tada se javite odmah
  • ako se promjene šire na druge dijelove tijela ili zahvaćaju nokte
  • ako vas tegobe ometaju u poslu, osobito ako ruke perete ili radite s vodom više od deset puta dnevno
  • ako nakon nanošenja kreme koža pocrveni, zasvrbi ili se pojave mjehurići, jer to može biti alergija na neki sastojak. Kratko peckanje na ispucaloj koži samo po sebi nije znak alergije.

Za ekcem ruku liječnik najčešće propisuje kortikosteroidnu mast ili kremu. Ako se sumnja na alergiju, dermatolog može napraviti epikutani test kojim se traži tvar na koju koža reagira, primjerice metal, guma ili sastojak kozmetike. AAD podsjeća i da dugotrajno suha koža može biti povezana s drugim bolestima, među ostalim i bubrežnim, pa uporne tegobe ne treba otpisati kao „samo zimu”.

Naslovna slika: AI ilustracija; ne prikazuje stvarnu osobu, lokaciju ili događaj.